Premijer Tihomir Orešković i zamjenik glavnog direktora Opće uprave za gospodarske i financijske poslove EK Servaas Deroose razgovarali su u utorak u Zagrebu o fiskalnoj konsolidaciji i strukturnim mjerama koje Hrvatska treba provesti.
Na sastanku su bili i ministar financija Zdravko Marić te guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. Kako je nakon sastanka novinarima u Banskim dvorima izjavio ministar financija Zdravko Marić, razgovaralo se o izradi proračuna za ovu godinu, kao i o dva izvješća koja Hrvatska dostavlja Europskoj komisiji tijekom travnja - plan reformi i plan konvergencije.
Krajem veljače, pak, Komisija će objaviti izvješće o Hrvatskoj u kojem će opisati i detaljno objasniti u kojim područjima je napravljen određeni napredak, odnosno u kojima eventualno nije.
- I ovim putem i posjetom naglasak je stavljen na određene strukturne iskorake i strukturne mjere koje Hrvatska treba učiniti, odnosno kako ih oni vide kako bi se s jedne strane stabilizirala situaciju u proračunu s deficitom i prije svega s javnim dugom, a u isto vrijeme kako bi se otvorio prostor za gospodarsku aktivnost, stimuliranje gospodarskog rasta rast i vezane aktivnosti. To je u skladu s onim što Vlada govori i ističe, a to je što je potrebno učiniti kako bi se napravio određeni strukturni iskorak, kako bi se s jedne strane pozicije u proračunu olakšale, odnosno usporio a vrlo brzo i stabilizirao javni dug, kazao je Marić.
Ponovio je i kako je namjera Vlade da se čim više stimulira gospodarska aktivnost, investicije, stimulira i pojača konkurentnost i produktivnost hrvatskog gospodarstva, a to u konačnici rezultira i pojačanom gospodarskom aktivnošću. Odgovarajući na pitanja novinara o načinu i tempu fiskalne konsolidacije, ministar financija je rekao kako su potrebni "određeni strukturni iskoraci kako bi javne financije i proračun, ne samo za ovu godinu nego i za cijelo srednjoročno vrijeme, imali balans između konsolidacije i ukupnog rasta, tako da ga ne ugrozimo".
Najavio je da će Vlada uskoro usvojiti i smjernice ekonomske i fiskalne politike u kojima se neće ići s preoptimističnim nego realnim projekcijama rasta i određenih makroekonomskih indikatora za ovu godinu.
- Kako makroekonomsku, tako i prihodnu stranu proračuna, sigurno želimo planirati relano. I u konačnici, nekoliko sam puta rekao a mislim da je od strane Komisije shvaćen taj princip i pristup za ovu godinu - naglasak i fokus više treba biti na rashodnoj strani proračuna. Naš plan za ovu godinu može biti dijelom i ambiciozan, ali realan - da kroz taj deficit, ali i gospodarsku aktivnost i aktiviranje državne imovine, već ove godine vidimo stabilizaciju javnog duga. To je naš cilj za ovu godinu, ponovio je Marić.
Na upit može li se to postići a da se ne diraju plaće javnih službi i mirovine, ministar financija je rekao da se detalji rashodnih stavki još razmatraju, zamolivši još par dana za odgovor.
Vujčić: fiskalna konsolidacija ima dobru priliku s obnovljenim rastom
I guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić ističe kako je naglasak u razgovoru prvenstveno bio na fiskalnoj konsolidaciji i strukturnim reformama. Razgovaralo se o fiskalnoj konsolidaciji koja sada, s obnovljenim rastom, ima dobru priliku da se ostvari već u 2016. i dalje u 2017. godini, smatra guverner.
- Strukturne reforme naglašene su danas kao ključne za Hrvatsku kako bi se podigao rast produktivnosti rada, koji je u Hrvatskoj u razdoblju od 2002. do 2014. godine bio u prosjeku najniži u srednjoj i istočnoj Europi, rekao je Vujčić.
Dodao je da je to ključ ekonomskih reformi koje treba ostvariti, a koje se sastoje od niza stvari, istaknuvši pritom povećanje poslovne i investicijske klime i podizanje investicija uz angažman EU fondova, "koji bi se trebao povećavati iz godine u godinu i na taj način poticati brži rast produktivnosti rasta a time i rast BDP-a".
Što se tiče monetarne politike, Vujčić kaže da je ponovio ono što EK već zna i podupre, a to je da je zbog visoke euroizacije u Hrvatskoj ključno održavanje stabilnog tečaja, jer je to uvjet financijske stabilnosti. Ponovio je i da je karakter monetarne politike ostaje ekspanzivan, podsjećajući kako je HNB danas najavio početak strukturnih repo operacija kako bi se osigurala dugoročna kunska likvidnost bankama te im se omogućilo da povećaju kreditnu aktivnost prema građanima i poduzetnicima. Odgovarajući na upit novinara, Vujčić je istaknuo i da se vidi da je tržište rada već u 2015. godine reagiralo pozitivno na povećanu stopu rasta BDP-a, što znači da je zaposlenost počela rasti.
- To očekujemo i u 2016. godini.
Kako je istaknuo, zaposlenost koja je počela rasti već pri stopama rasta BDP-a ispod 2 posto pozitivna je, pomalo i neočekivana vijest. Pojasnio je da se na temelju povijesnih stopa rasta računalo da je potrebno imati stope rasta BDP-a iznad 2 posto da se počne generirati neto novo zapošljavanje.
- Već sada vidimo pozitivne efekte ove stope BDP-a, što nam govori da je rast BDP-a, iako još relativno nizak, ustvari zdrav, jer se ne temelji na novoj akumulaciji duga u 2015., štoviše, prati ga razduživanje, kazao je.
Naveo je i da su prije početka krize 2008. stope rasta BDP-a bile više, ali su se prvenstveno temeljile na akumulaciji duga iz kojeg se dalje generirala osobna i investicijska potrošnja.
- Bolje je da imamo ovakvu dinamiku rasta BDP-a, ali na održivim fundamentima, koji prvenstveno proizlaze iz rasta izvoza. To je, kao što je danas na sastanku zaključeno, prvenstveno posljedica ulaska Hrvatske u EU, izjavio je Vujčić.
Prema najnovijim podacima DZS-a, hrvatski robni izvoz porastao je u 2015. godini po stopi od 10,7 posto a u 2014. za 8,7 posto.
- Hrvatska je u zadnje dvije godine vidjela stope rasta izvoza iznad povijesnih, unatoč tome što je ušla u EU u vrijeme recesije.