Istraživanje novih nalazišta nafte i plina u Slavoniji provodit će se iduće tri odnosno pet godina, a za pet godina realno je očekivati početak proizvodnje, rekla je u ponedjeljak predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić. Nova nalazišta trebala bi zaustaviti pad domaće proizvodnje nafte i plina i obnoviti ulaganja koja su zadnjih dvadeset godina zamrla, rekla je Dorić na novinskom brifingu u Agenciji.
Ugovori o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na pet polja na kopnu s predstavnicima Ine te predstavnicima kanadske tvrtke Vermilion Energy potpisani su u petak. Vlada je, inače, dala suglasnosti na ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na kopnu za šest istražnih prostora. Ugovori su potpisani s Inom za jedan istražni prostor (Drava 2) te s kanadskim Vermilion Energy za četiri istražna prostora (Drava 4 i Sava 8, 9 i 10), dok se potpisivanje ugovora s nigerijskom tvrtkom Oando Plc za jedan istražni prostor (Drava 3) očekuje ovaj tjedan.
Orešković i Panenić potpisali ugovor s tvrtkom Vermilion, investiciju od pola milijarde kuna
Samo u prvih pet godina od provedbe tih projekta očekuje se ukupno pola milijarde kuna uplate u državni proračun, kazala je Dorić.
Dođe li, nakon faze istraživanja, do nove proizvodnje, financijske koristi za državu kroz podjelu nafte i plina s ulagačima godišnje mogle bi iznositi između 3,4 i 6,8 milijardi kuna, koliko bi se trebalo slijevati u državni proračun. Trenutno se, pak, od naknada za iskorištavanje naftnih i plinskih polja uplaćuje 600 milijuna kuna, naglasila je Dorić.
Naime, što se tiče međusobnih poslovnih odnosa države i investitora dosadašnji royalty model zamjenjuje se podjelom ugljikovodika po kojem država ulazi u zajednički poduhvat s investitorom, pri čemu investitor snosi rizik, a dođe li do komercijalno isplativnog otkrića i proizvodnje, plaća taksu na ukupno proizvedenu količinu, dok se proizvodnja dijeli između njega i države.
Za cjelokupno razdoblje eksploatacije, udio države u dobiti projekta je 60 posto, a po klasičnom royalty modelu je 6 posto, kaže Barbara Dorić. Istaknula je i da se u svim fazama projekta istraživanja i eksploatacije nafte i plina iz panonskog podzemlja vodi računa o strogoj zaštiti okoliša.
Ministar gospodarstva Tomislav Panenić u tom je smislu za danas najavljene ekološki nadahnute prosvjede ocijenio politički motiviranima. Dodao je da su dosadašnja iskustva sa zaštitom okoliša prilikom crpljenja nafte i plina u Slavoniji pozitivna. Stanovnici Slavonije nisu protiv bušenja, a prosvjedi su politička hajka bez stvarne osnove, rekao je Panenić.Ona, kao i ministar Panenić, najavljuju da će se nafta koja bi pripala državi, prerađivati u domaćim rafinerijama, a ta mogućnost otvorena je i za količine koje bi pripale investitoru.
Upitan za budućnost istraživanja nafte i plina na Jadranu, Panenić je rekao da to trenutno nije prihvatljivo i da se prednost daje turizmu. Dodao je kako takvi projekti nisu isplativi, jer im je granica rentabilnosti cijena nafte od 100 dolara za barel, dok je za "Panon" 40 dolara po barelu.
Marubeni ne odustaje od ulaganja milijarde eura u Plomin C na ugljen
U vezi izgradnje termoelektrane Plomin C, kazao je da je taj projekt, nakon ocjene Europske komisije da međusobni odnosi Marubenija i HEP-a donose mogućnost nedozvoljene tržišne potpore, praktički zaustavljen te najavio ulaganja u termoelektrane u Zagrebu i Osijeku.