Forum poljskih i hrvatskih regija susret je poljskih i hrvatskih gospodarstvenika i predstavnika regionalne samouprave koji već petu godinu zaredom organiziraju Hrvatska zajednica županija i Saveza vojvodstava Republike Poljske.
Ove godine susret će se održati u Dubrovniku od 10. do 12. svibnja, a ususret forumu razgovarali smo s predsjednikom Hrvatske zajednice županija, Goranom Paukom.
• Bliži nam se V. forum hrvatskih i poljskih regija koji će se održati od 10. do 12. svibnja u Dubrovniku. Kako ocjenjujete dosadašnju gospodarsku suradnju s Poljskom?
– Gospodarska suradnja s Poljskom stalno se poboljšava. Iz godine u godinu raste gospodarska razmjena naših zemalja i poljsko tržište pruža velike mogućnosti hrvatskim tvrtkama. Dokazuju to i mnogi sastanci, sporazumi i forumi, od kojih je jedan i ovaj naš u Dubrovniku. Poljska je država s kojom imamo mnogo sličnosti, zbog čega se dobro razumijemo, a s obzirom na to da je Hrvatska devet godina nakon nje ušla u obitelj Europske unije, prepoznali smo tu zemlju kao dobar uzor. Suradnja s njom šira je od gospodarskog segmenta; našli smo se i u priči o europskim fondovima, turizmu i osobito jačanju regionalne samouprave. Poljska je prepoznala važnost koju lokalna i regionalna samouprava imaju u razvoju zemlje, stoga su od početka bile uključene u planiranje natječaja i operativnih programa. U Hrvatskoj je, nažalost, bilo obratno, no želimo to promijeniti. Susreti s poljskim partnerima prerasli su u pojedinačne sporazume o suradnji i s hrvatskim županijama, među kojima su posebno uspješni primjeri Zadarske, Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske, Šibensko-kninske, Istarske i Karlovačke županije.
• Uz povlačenje sredstava EU specijalne ekonomske zone navode se kao ključ uspjeha Poljske. Zagovarate li sličan koncept i u Hrvatskoj?
– Otvaranje vrata ulagačima i poticanje regionalnog razvoja uvijek je dobrodošlo. Specijalne ekonomske zone rezultat su osluškivanja i povezivanja potreba ulagača s potrebama regije. Odlična je zamisao ponuditi ulagačima područja koja vape za ulaganjem koje oni mogu pružiti. Takve ekonomske zone poduzetnicima i poljoprivrednim investitorima nude porezne olakšice, ubrzavanje investicijskog procesa, ukratko, osiguravaju sve preduvjete nužne za poslovanje. Njihov je krajnji cilj otvaranje novih radnih mjesta i rast gospodarstva, za što se zauzimamo i mi u županijama i borimo kako bismo na to mogli još više utjecati. Sličan koncept u Hrvatskoj nude poduzetničke zone, koje imaju velik potencijal, ali na njihovoj prepoznatljivosti još moramo raditi. Jedan od pozitivnih primjera jest poduzetnička zona Kneginec u Varaždinskoj županiji, u koju je uložio 51 investitor i u kojoj posluje 18 poduzetnika. Dobar su primjer u Hrvatskoj i poduzetnički inkubatori.
• Što Hrvatska može naučiti od Poljske?
– Hrvatska je već neke stvari naučila od Poljske, ali još ima mnogo prostora za napredak. Posljednjih godina informirali smo se i učili kako najbolje upotrijebiti sredstva koja nas čekaju u europskim fondovima jer je Poljska u samo sedam godina iz fondova Europske unije povukla 85 milijardi eura i otvorila 270 tisuća radnih mjesta. Županije su uspješno položile taj ispit jer su naše razvojne agencije na čelu prema uporabi sredstava iz fondova EU u Republici Hrvatskoj. Ovaj put u fokus stavljamo regionalnu samoupravu i njezinu ulogu u pokretanju gospodarstva. Želimo vidjeti kako je Poljska riješila problem nejednakog regionalnog razvoja i na koje sve načine naše županije mogu olakšati i potaknuti ulagače da svoju poslovnu sreću nađu u Hrvatskoj. Zanimljiva je tema i revitalizacija industrijskih i gospodarskih objekata, što je grad Łódź mudro okrenuo u svoju korist – od nekadašnjeg industrijskog diva izrastao je u grad suvremenih tehnologija i kreativnih industrija. Vizura grada i dalje je industrijska arhitektura ukomponirana u nove poslovne zgrade. Poznato je da Hrvatska u vlasništvu ima mnogo napuštenih vojnih objekata koji su danas mrtvi kapital. Kad im se dodaju napušteni gospodarski objekti, jasno je da je riječ o golemu potencijalu koji se može i treba staviti u službu razvoja jedinica lokalne i regionalne samouprave. Tu ćemo imati što naučiti.
• Koja je uloga županija u poticanju razvoja domaćih poduzeća?
– Županije daju sve od sebe kako bi u sklopu svojih mogućnosti pomogle razvoju domaćih tvrtki i poduzetnika. Kao primjer mogu istaknuti kreditiranje malih i srednjih poduzetnika po povoljnijim uvjetima, razvoj poduzetničkih zona, informiranje, savjetovanje i edukacije za poduzetnike, razvoj centara za poduzetništvo kao što je onaj u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Neke županije, naprimjer Primorsko-goranska, imaju i upravne odjele koji se bave poticanjem poduzetništva. Želimo biti strateški partner Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU u planiranju regionalnog razvoja kako bismo poduzetnicima pružili najbolju potporu. Uloga već sada može biti veća ako se županijama omoguće veće ovlasti u ključnim nadležnostima.
• Često ističete da broj županija nije problematičan ako su učinkovite. Koja rješenja predlažete za poboljšanje? Mogu li županije preuzeti više nadležnosti?
– To je točno. Ne treba zaboraviti da su županije u posljednjih nekoliko godina preživjele tri porezne reforme koje su im znatno oslabile finacijske kapacitete. Upravo u tom razdoblju od države smo preuzeli dodatne obveze i nadležnosti bez ikakve materijalne potpore, a obavljali smo ih učinkovitije i organiziranije. Županije su nedvojbeno spremne preuzeti dodatne nadležnosti poput ureda državne uprave, katastra i gruntovnica, a nužno je prepustiti upravljanje državnim nekretninama u lokalnoj zajednici upravo toj razini samouprave koja razumije potrebe i ima snagu za daljnji razvoj. Umjesto da kucaju na troja vrata, ulagačima bi bilo jednostavnije kad bi znali da mogu pokucati samo na jedna i ondje dobiti sve što im treba za pokretanje posla. Županije mogu otvoriti ta vrata.