Buffettova je strategija na tržištu kapitala ‘kupi i čuvaj‘ dionice još od 60-tih godina i mnogi podržavaju tu teoriju s pretpostavkom da su tržišta učinkovita sama po sebi, ali analize upućuju suprotno
Financijska tržišta nisu sama po sebi dovoljno učinkovita da donesu prinos investitorima koji kupuju dionice taktikom ‘kupi i čuvaj‘, a i opstanak tvrtke na tržištu ima jako velik utjecaj na moguću dugoročnu zaradu. Za odabir ‘buy and hold‘ dionica ipak je potrebno i zrnce sreće, pa je li onda Warren Buffett najsretniji čovjek na svijetu, zapitali su se u analizi stručnjaci iz Saxo Banke.
Mladi poduzetnici tvrde da je u pozadini uspjeha ponajprije silan trud, inteligencija i strast za poslom, a sreća je imala samo manju ulogu. Srećom, neki od najuspješnijih investitora današnjice, kao što je Warren Buffett iz multinacionalnog konglomerata Berkshire Hathaway, poprilično su svjesni koliku ulogu igra sreća u njihovom poslovnom životu, smatraju u Saxo Banci.
‘Imao sam sreću da sam rođen u društvu koje cijeni moje talente, dalo mi je dobro obrazovanje za razvoj tih talenata te uspostavilo zakone i financijski sustav kako bi radio ono što volim – i u tome zaradio puno novaca. Najmanje što mogu učiniti je platiti za to sve što sam dobio‘, Buffetov je citat koji navode analitičari iz danske investicijske banke.
- Buffettova je strategija na tržištu kapitala ‘kupi i čuvaj‘ dionice još od 60-tih godina. Mnogi podržavaju tu teoriju s pretpostavkom da su tržišta učinkovita sama po sebi. No, puno je suprotnih dokaza, a većini ljudi teško je pratiti i pretpostaviti kako će tržište reagirati na pojedine događaje. Stoga im se taktika ‘buy and hold‘ čini kao rješenje – kaže Peter Garnry, rukovoditelj strategije za dionice u Saxo Banci. Za one koje misle ulagati na rokove od 20 godina kupovina ETF-ova s S&P 500 liste čini se učinkovita, jeftina i naizgled bez mogućnosti greške. No, bez rebalansa zbog primjerice činjenice da su tijekom vremena dionice bile vrijednije od obveznica, portfelj ipak postaje riskantniji, a taktika se više ne čini tako razborita, zaključuje Garnry.
U Saxo Banci testirali su ‘kupi i čuvaj‘ strategiju tako da su nasumice odabrali 20 dionica s liste S&P 500 i to 500 puta, od 1. siječnja 1990. godine. Statistika je nametnula jednostavan zaključak: slučajni odabir dionica i bez ikakvog daljnjeg upravljanja portfeljom ne donosi nikakvu vrijednost. Predvidjeli smo također da će samo 17,7 posto tvrtki iz našeg uzorka ostati aktivno na tržištu u tom razdoblju no broj je dosegnuo čak 41,8 posto, kažu analitičari. Santa Fe Institute analizirao je tvrtke izlistane na burzi sa zaključkom da je isplativost pola glavnice 10 godina, što pokazuje kolike su šanse za dugoročno preživljenje tvrtke i povrat ulaganja. Treba uzeti u obzir da je institut analizirao i male tvrtke s većom mogućnosti da će se zatvoriti, za razliku od tvrtki na S&P 500 listi iz Saxo Bank eksperimenta.
S pretpostavkom da je Buffett uvijek birao S&P 500 dionice i ‘half-life‘ vrijednost na 25 godina, udio tvrtki koje su preživjele u proteklih 50 godina bio je oko 17 posto. Odabir dionica iz takve grupe pobjednika rijedak je podvig, no njemu je nekako uspjelo uvijek odabirati dionice koje su preživjele dugo na tržištu. Izbor predvidljivih i stabilnih potrošačkih brendova čini dobar dio njegovog uspjeha jer je jednostavno uvijek izbjegavao ulagačko-intenzivne i promjenjive industrije, ovisne o tehnološkim promjenama, poručuje Garnry.
Taktika ‘buy and hold‘ možda funkcionira ako investitor ima imovinu samo u jednom financijskom instrumentu, ali ako proširi kapital na više njih, nužan je sustavan rebalans. I na kraju se svodi da je riječ o čistoj sreći ako su sve karte položene na ‘kupi i čuvaj‘ strategiju ulaganja u dionice jer uistinu treba imati sreće da bi se odabrao pobjednik na dugoročne staze, zaključak je analitičara iz Saxo Banke.