Cijena sirove nafte ostvarila je rekordni gubitak vrijednosti u posljednjih deset mjeseci, a zbog 16-postotne rasprodaje od zadnjeg najvišeg iznosa 10. listopada, izgubili su se svi plusevi i ponovno razgovaramo o 40 dolara za barel crnog zlata, umjesto očekivanih 60 dolara. Što se promijenilo u samo nekoliko tjedana, nakon što su članice OPEC-a na sastanku u Alžiru dogovorile smanjenje proizvodnje i najavile detaljiziranje do sastanka na kraju ovog mjeseca, a i Vladimir Putin je naslutio da bi se i Rusija mogla pridružiti toj ideji? Na dan te Putinove objave cijena se naime naglo oporavila iznad 50 dolara za barel i s pozicijama da će rasti do 60 dolara, pa su već 11. listopada hedge fondovi krenuli ‘long‘ s ukupnom količinom za Brent i WTI sirovu naftu od 840 milijuna barela, kao najveći skok u kupovini ikada.
- Nekoliko članica OPEC-a, uključujući Iran, Nigeriju, Libiju, a najnoviji je i Irak, ne žele sudjelovati u rezanju proizvodnje dok se Rusija vratila na poziciju eventualnog zamrzavanja iznosa količine – pojašnjava Ole Hansen, glavni rukovoditelj za robna tržišta u Saxo banci. Analize o proizvodnji u listopadu ukazuju na rekordnu isporuku članica OPEC-a, s povećanom proizvodnjom iz Nigerije, Libije i Irana dok je i Rusija dosegla rekordne post-Sovjetske iznose. Situaciju su dodatno upotpunili bareli iz SAD-a, s najvećim tjednim porastom zaliha i hedge fondovi su se stoga pohitali rješavati nakupljenih barela zbog loših procjena u rastu cijene.
Upravo su brze likvidacije prenapuhanih pozicija glavni razlog promjena u cijeni nafti u posljednjih nekoliko godina, bilo da govorimo o kratkim ili dugim pozicijama i promjenama cijene od 20 do 25 posto, prema gore ili dolje. Kao što smo u kolovozu gledali prodaju kratkih pozicija nakon što se cijena oporavila za oko 22 posto zbog podrške koja je stizala iz Saudijske Arabije, sada imamo suprotnu situaciju i bez ozbiljnog fokusa na rezanje ukupnu proizvedene količine, trenutna rasprodaja možda se neće zaustaviti sve do ozbiljnog smanjenja dugih pozicija. A to bi moglo dovesti cijenu ponovno na oko 40 dolara za barel, poručuju iz danske investicijske banke.
Povećana količina iz Nigerije i Libije te slična očekivanja za bušotine u Sjevernom moru utjecali su na spreadove nafte tipa Brent. Naime, sve veći kontango, odnosno količina sirove nafte na zalihama, ukazuje na ozbiljnu prekomjernu količinu dostupne nafte. Šestomjesečni spread od siječnja do srpnja je na četiri dolara za barel, a takva razlika u cijeni ponovno je otvorila mogućnosti igranja zalihama na moru. Naime, kupci u takvim uvjetima spremaju sirovu naftu na supertankere na rok od šest mjeseci i čekaju zaradu na procjenama rasta cijene od oko devet posto, u odnosu na trenutnu.
- Najnovija rasprodaja crnog zlata dogodila se nakon prošlotjednog tehničkog sastanka u Beču, gdje se proizvođači unutar OPEC-a i nečlanice tog saveza nisu uspjeli dogovoriti tko je taj koji će rezati proizvodnju, a da još nisu ni došli do iznosa za koliko. Spominju se i razmirice Saudijske Arabije i Irana s navodnim prijetnjama Rijada da će naglo povećati proizvodnju kako bi se cijene strmoglavile, ako Teheran odbije ograničiti svoju proizvodnju – poručuje Hansen iz Kopenhagena. Vjeruje ipak da će OPEC postići dogovor, kakav-takav, jer većina članica ne može više čekati oporavak tržišta. Hoće li to uistinu stabilizirati cijene, tek trebamo vidjeti, a glavna prepreka na tom putu i dalje je nedovoljna suradnja među članicama tog naftnog saveza.