Čelnici 17 zemalja eurozone dogovorili su rano jutros da se do kraja ove godine uspostavi mehanizam koji će omogućiti da se pod određenim uvjetima banke izravno dokapitaliziraju iz stalnog kriznog fonda EU-a.
U pitanju je velik napredak jer eventualno spašavanje banaka neće opterećivati nacionalne proračune. Uvjet za to je uspostava stalnog stalnog nadzornog mehanizma u kojem će sudjelovati i Europska središnja banka.
Potvrđujemo da se mora razbiti začarani krug između banaka i država. Komisija će uskoro predstaviti prijedloge jedinstvenog nadzornog mehanizma. Tražimo od Vijeća da te prijedloge hitno razmotri do kraja 2012. Kada se uspostavi jedinstveni nadzorni mehanizam koji uključuje i Europsku središnju banku, Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) moći će izravno dokapitalizirati banke u eurozoni, kaže se u izjavi čelnika eurozone.
Na takvom rješenju najviše je inzistirala Španjolska jer bi spašavanje njezinih banaka povećalo javni dug do neodržive razine.
Čelnici eurozone također su izrazili spremnost na fleskibilniju uporabu kriznih fondova EFSF i ESM kako bi oni mogli izravno kupovati obveznice zemalja u poteškoćama, na čemu je najviše inzistirala Italija.
Na zahtjev Italije uvršten je, nakon duge rasprave, jedan paragraf o mehanizmima za stabilizaciju tržišta za države koje poštuju preporuke i pakt o stabilnosti i koje unatoč tome imaju problema s financiranjem na tržištu zbog previsokih kamata, izjavio je talijanski premijer Mario Monti. Monti je rekao da je ovaj dogovor od velike važnosti za budućnost Europske unije i eurozone.
Španjolska i Italija snažno su se borile za takva rješenja prema kojima je najviše rezervi imala Njemčaka. Rim i Madrid odbili su potpisati pakt o stabilnosti i rastu, čije su pojedinosti uglavnom dogovorene, sve dok se ne dogovore hitne mjere koje bi osigurale smanjenje kamata na obveznice zemalja u poteškoćama.
Čelnici zemalja članica Europske unije dogovorili su se jučer, prvog dana summita u Bruxellesu da se za poticanje rasta namijeni oko 120 milijardi eura. Polovicu iznosa, 60 milijardi eura, namijenjenog za mjere rasta osigurala bi Europska investicijska banka, koja će biti dokapitalizirana s 10 milijardi eura, dodatnih 55 milijardi treba doći iz nepotrešenih sredstava iz Kohezijskog fonda, a pet milijardi eura dolazi iz pilot-faze projektnih obveznica koja će započeti ovoga ljeta investicijama u energiju, prometnu i širokopojasnu internetsku infrastrukturu.
Čelnici su gotovo sedam sati razgovorali o Višegodišnjem proračunskom okviru za razdoblje 2014-2020 i paktu za rast i zapošljavanje. Zbog toga su nastavili s radom tijekom noći o budućem ustrojostvu eurozone. Prema diplomatskim izvorima, vodi se prava bitka između onih koji na prvo mjesto stavljaju bezuvjetnu solidarnost i onih koji traže temeljitu promjenu upravljanja u eurozoni.