U proteklom je desetljeću globalni izvoz usluga prosječno godišnje rastao otprilike 6,5 %, što premašuje stopu rasta nominalnog globalnog BDP-a i globalnog izvoza roba. Globalna vrijednost izvoza usluga sada iznosi otprilike 5 bilijuna dolara.
Ekonomisti PwC-a izvijestili su da gospodarstva skupine G7 pridonose tome s nešto manje od 40 % globalnog izvoza usluga, pri čemu je SAD najveći svjetski izvoznik. Međutim, između 2010. i 2015. Japan se mogao pohvaliti najvećim rastom izvoza usluga (10,4 %) u skupini G7, a slijedile su ga Francuska (7,7 %) i Njemačka (6 %). Unatoč tome, vrijednost japanskog izvoza usluga i dalje zaostaje za SAD-om i Ujedinjenim Kraljevstvom.
Najveći rast od 2010. godine ipak se bilježi u skupini E7 u kojoj se svako gospodarstvo može pohvaliti s prosječnim godišnjim rastom izvoza usluga većim od 10 %. Kina je najveći izvoznik usluga u skupini E7 te bilježi prosječni godišnji rast izvoza usluga od 14,3 % od 2010. godine. No, najbolje su rezultate postigle Indija (15,2 %) i Turska (15,2 %).
Ako se podrobnije analizira koji sektori pridonose rastu, dolazi se do zanimljivih razvojnih kretanja. Barret Kupelian, viši ekonomist, PwC, rekao je:
„Sve veća prisutnost yuana na globalnim tržištima u kombinaciji sa širenjem sektora financijskih usluga ukazuje na to da će financijske usluge imati važnu ulogu dok se nastavlja rebalans kineskog gospodarstva.
U Indiji je pak izvoz putnih usluga, odnosno turistička potrošnja, rastao brže od općeg izvoza usluga. Indija ne privlači jednaku količinu posjetitelja kao njezini pandani u skupini E7, no ipak se nalazi u dobrom položaju zbog relativno brzog rasta broja međunarodnih dolazaka i turističke potrošnje.”
Što donosi budućnost globalne trgovine uslugama? Vode se pregovori o Sporazumu o trgovini uslugama, globalnom sporazumu između 23 članice Svjetske trgovinske organizacije, uključujući EU. Postizanje dogovora tijekom tih pregovora dalo bi potreban poticaj za globalni izvor usluga.