Rast gospodarske aktivnosti u 28-članoj Europskoj uniji (EU) u drugom je ovogodišnjem tromjesečju tek neznatno usporio u usporedbi s prethodna tri mjeseca, dok je u eurozoni stopa rasta prepolovljena, pokazale su u petak preliminarne procjene Eurostata.
U drugom je tromjesečju 2016. godine sezonski prilagođen bruto domaći proizvod (BDP) u u 28-članom EU porastao za 0,4 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, pokazale su preliminarne prve procjene statističkog ureda EU-a.
U prvom je tromjesečju, prema prethodna tri mjeseca, BDP u EU u cjelini porastao za 0,5 posto, pokazalo je izvješće Eurostaata.
U 19-članoj eurozoni rast gospodarskih aktivnosti usporen je na 0,3 posto, nakon 0,6 posto koliko je rast iznosio u prva tri ovogodišnja mjeseca u odnosu na prethodno tromjesečje.
U usporedbi s drugim tromjesečjem prošle godine, sezonski prilagođen BDP u eurozoni je porastao za 1,6 posto, gotovo kao i u prvom tromjesečju, kada je rast na godišnjoj razini iznosio 1,7 posto.
Na razini 28-članog EU-a gospodarska je aktivnost u drugom kvartalu porasla za 1,8 posto na godišnjoj razini, kao i u prethodnom tromjesečju, pokazale su u petak objavljene prve procjene Eurostata.
Stagnacija u francuskom gospodarstvu
Francusko gospodarstvo, drugo najveće u eurozoni, u drugom je tromjesečju stagniralo u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, pokazale su prve procjene francuskog statističkog ureda Inseea. U prvom kvartalu, prema revidiranim podacima toga ureda, poraslo je za 0,7 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca.
U francuskom ministarstvu financija takav su rezultat ocijenili ‘razočaravajućim‘, budući da je tamošnji statistički ured Insee predvidio stopu rasta od 0,3 posto, dok su u francuskoj središnjoj banci procijenili rast od 0,2 posto za razdoblje od travnja do lipnja, prenijela je agencija AFP.
U Španjolskoj, četvrtom po veličini gospodarstvu eurozone, aktivnosti su tek neznatno usporile u drugom tromjesečju u odnosu na prethodna tri mjeseca, pokazale su u petak objavljene procjene španjolskog statističkog ureda INE-a. Španjolski BDP uvećan je za 0,7 posto, blago usporivši u usporedbi s prvim kvartalom kada je rast iznosio 0,8 posto. Na godišnjoj razini BDP je porastao za 3,2 posto, nakon 3,4-postotnog rasta u prvom kvartalu, objavio je ured INE.
Podaci o BDP-u za navedeno razdoblje uglavnom se odnose na razdoblje prije šokantne britanske referendumske odluke o napuštanju EU-a, podsjećaju u AFP-u. Napominju kako su iz Europske središnje banke (ECB) prošloga tjedna upozorili da će takva odluka Britanije negativno utjecati na rast u Europi u godinama koje slijede.
Prema znakovima kojima se zasad raspolaže, gospodarska aktivnost u eurozoni pokazala se otpornom unatoč referendumskoj odluci koja je izazvala snažna previranja na financijskim tržištima.
"S obzirom da se rizik od Brexita na referendumu 23. lipnja ostvario, izgledi za rast eurozone su oslabili. No, za sada rizici za prognoze, čini se, u manjoj mjeri upućuju na moguće slabljenje aktivnosti nego što se ranije činilo", kazao je ekonomist Florian banci Berenberg u očekivanju najnovijih podataka o BDP-u.
Godišnja stopa inflacije u eurozoni u srpnju porasla na 0,2 posto
Godišnja stopa inflacije u eurozoni u srpnju je uvećana na 0,2 posto, zadržavši se tako drugi mjesec zaredom u pozitivnom području, pokazale su u petak prve procjene statističkog ureda Eurostata.
Potrošačke cijene, mjerene harmoniziranim indeksom, u ovogodišnjem su srpnju porasle za 0,2 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, nakon 0,1-postotnog rasta u lipnju. U svibnju je na razini 19-člane eurozone zabilježen pad cijena od 0,1 posto, pokazalo je u petak objavljeno izvješće Eurostata. U lanjskom srpnju godišnja inflacija bila je također 0,2 posto, pokazalo je izvješće..
Godišnja stopa inflacije znatno je niža od u Europskoj središnjoj banci ciljane razine od gotovo dva posto.
Temeljna inflacija, ako se isključe cijene energenata, hrane, alkoholnih pića i duhana te duhanskih proizvoda, u srpnju je iznosila 0,9 posto, kao i u mjesecu ranije, pokazalo je Eurostatovo izvješće.
Promatrano po sastavnicama harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP), najveći pad cijena i dalje bilježe energenti, od 6,6 posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije. Sve ostale sastavnice HICP-a zabilježile su rast cijena na godišnjoj razini. Cijene hrane, alkoholnih pića i duhana te duhanskih proizvoda uvećane su za 1,4 posto, neprerađene hrane za 2,8 posto, dok su cijene usluga porasle za 1,2 posto, navodi se u prvim procjenama za srpanj.
Deflacija u Italiji i Španjolskoj
U Italiji, trećem najvećem gospodarstvu eurozone, u srpnju su potrošačke cijene na godišnjoj razini pale za 0,1 posto, objavio je u petak talijanski statistički ured Istat u preliminarnim procjenama.
To bi značilo da je pad cijena na godišnjoj razini znatno ublažen, s obzirom da je u lipnju zabilježen pad od 0,4 posto, navodi se u izvješću toga ureda. Iz ureda poručuju da je godišnji indeks cijena roba koja kućanstva svakodnevno kupuju, poput hrane i drugih kućanskih potrepština, u srpnju pokazao rast cijena od 0,4 posto, dvostruko veći nego u prethodnom mjesecu, preliminarni su podaci Istata.
Deflaciju sedmi mjesec zaredom bilježi Španjolska, četvrto po veličini gospodarstvo eurozone. Potrošačke su cijene u srpnju na godišnjoj razini pale za 0,6 posto, nešto blažim tempom u usporedbi s 0,8-postotnim padom u lipnju.