Komentari Fedovog FOMC odbora o zadržavanju kamatne stope na postojećoj razini utjecali su na daljnje slabljenje dolara, a time i pogodovali jačem oporavku na robnim tržištima, naročito s riskantnijim imovinama. Bloombergov Commodity index stoga je zabilježio rekordnu vrijednost u posljednjih pet tjedana, poručuju iz Saxo banke.
- Dolar je utjecao na oporavak cijene plemenitih i industrijskih metala, a zbog slabašne ponude, porasla je i cijena šećera i kave. Ročnice za sirovi šećer dosegnule su četverogodišnji maksimum, a i kava Arabica zabilježila je 19-mjesečni vrhunac cijene dok nije počela padati zbog niže vrijednosti brazilskog reala, pa su hedge fondovi sa značajnim neto-dugačkim pozicijama odlučili profitirati. Kada se pogleda duže vremensko razdoblje, cijena šećera oporavila se ove godine za 40 posto, dok je Arabika porasla za 14 posto, nakon što joj je cijena posustajala dobre dvije godine– pojašnjava Ole Hansen, glavni analitičar za robna tržišta u Saxo banci i dodaje da nakon višegodišnjih niskih razina, kukuruz i pšenica također nastoje obnoviti svoje vrijednosti i u prilog im ide slab dolar, ali kako je započela žetva u SAD-u, teško da će ostvariti značajniji oporavak.
Zbog FOMC-ove odluke da neće biti dizanja kamata sve do kraja godine, poskočila je cijena plemenitih metala, no bez nekog bitnog oporavka izvan postojećih okvira. Nakon izglasavanja Brexita, ulagači su tijekom posljednja tri mjeseca očekivali ozbiljniju korekciju cijene zlata, na vrijednost iznad 1,375 dolara za uncu, no prosjek trgovanja i dalje je na 1,335 dolara za uncu. Nakon gotovo 40-postotnog rasta početkom godine, u protekla dva mjeseca nije bilo promjena u ukupnom iznosu ETP-ova, no hedge fondovi i dalje drže gotovo rekordne ‘bikovske‘ pozicije za zlato.
Jednako kao i zlato, i naftno tržište je u istim cjenovnim rasponima pri čemu su sve oči uprte na upravo započeti sastanak u Alžiru gdje će International Energy Forum okupiti OPEC savez uz najavljeni dolazak predstavnika nečlanice, Rusije.
Brojke pokazuju da se sastanak održava u trenutku kada je proizvodnja sirove nafte tijekom rujna narasla za više od 800 tisuća barela dnevno, zahvaljujući nafti iz Nigerije, Libije i Rusije, odnosno samo iz Rusije poručuju da su dosegli novi rekord od 11 milijuna barela tijekom rujna. Upravo će povećana proizvodnja na ionako prezagušenom globalnom tržištu naftom biti glavni izazov sastanka u Alžiru. Naime, sličan travanjski sastanak u Dohi nije donio rezultate, ponajviše jer je u tom trenutku Saudijska Arabija inzistirala da se dogovor može postići samo sa sudjelovanjem Irana. S obzirom da je Iran do sada dosegnuo proizvodnju koju je imao prije uvođenja sankcija, počele su špekulacije kako je sada dogovor ipak realniji.
Predstavnici Saudijske Arabije i Irana susreli su se već u Beču i čini se kako je Saudijska Arabija ponudila rezanje proizvodnje ako i Iran odluči zamrznuti svoj priljev. S obzirom da je Saudijska Arabija došla do rekordnih 10,67 milijuna barela u srpnju, takva je ponuda zapravo vrlo promišljena odluka jer su došli do takvih enormnih iznosa i to u razdoblju kada se ionako smanjuje proizvodnja. No i dalje im je potrebna privola Teherana.
S obzirom da se stabilizirala proizvodnja iz SAD-a, sve je jači pritisak na OPEC da uredi stanje na tržištu, naročito jer je dugačko razdoblje prekomjernih zaliha ionako posljedica sve veće proizvodnje njihovih članica.
- Rast cijene sirove nafte i dalje je vrlo ograničen, sve dok ne bude jasnih znakova da slijedi smanjenje proizvodnje. Eventualni dogovor u Alžiru pogodovat će špekulativnim kupcima radi mogućeg kratkotrajnog rasta cijene do 50 dolara za barel, a u suprotnom bi Brent nafta mogla pasti ispod postojeće razine između 45 i 50 dolara za barel, koliko se trgovalo tijekom ovog kvartala, odnosno na 40 dolara za barel – zaključuje Hansen iz danske investicijske banke.