Intervju sa Sašom Radulovićem, ministrom gospodarstva u Vladi Republike Srbije, vodio se u nedjelju poslijepodne. Uvjet je bio da bude završen do 17 sati. Razlog? Ministar je uveo pravilo da radni tjedan za suradnike počinje kolegijem u nedjelju poslijepodne. Radulović je žestok provoditelj promjena, zbog čega je proglašen i reformatorom godine.
Budući da je potezima, a pogotovo najavama, dirnuo u mnoge interese, protiv njega se u medijima vodi žestoka kampanja. Čuju se glasovi da ima protivnika i u vladi Aleksandra Vučića, u koju je ušao kao nestranački stručnjak. Beskompromisnom Raduloviću mnogi predviđaju da neće dugo biti na funkciji ministra gospodarstva ne povuče li malo ručnu.
• Nedavno ste napisali da Srbija posljednjih deset godina provodi promašenu ekonomsku politiku koja se temelji na javnoj potrošnji, uvozu, državnoj subvenciji, bacanju novca u bunar i vječnoj nadi u strane ulagače koji će preporoditi zemlju. Slična je situacija u Hrvatskoj i većini drugih zemalja jugoistočne Europe. Što je glavni razlog takva stanja?
- Nakon promjena u Srbiji 5. listopada 2000. pojavili su se prvi pozitivni vjetrovi koji su obećavali da će se uspostaviti nov sustav, nov demokratski poredak zasnovan na vladavini zakona i institucija sustava. Međutim, to se nije dogodilo. Uzroci su u pogrešno postavljenom političkom sustavu koji je rezultirao stanjem u kojem smo danas. Sve su zemlje u okružju u sličnom stanju. Imali smo komplementarne industrije koje su uništene i izgubile su zajedničko tržište, onda su nam ušle strane tvrtke i preuzele cijelo tržište. A nismo bili dovoljno pametni da restrukturiramo gospodarstvo i postavimo ga na zdrave noge, nego smo ušli doslovce u živo blato.
• Kako kao ministar gospodarstva namjeravate napraviti obrat i, kao što ste najavili, izvući Srbiju iz tog blata?
- Ponajprije se trebamo dogovoriti što je posao države u ekonomiji. Dosad je država izravno utjecala na ekonomiju, bavila se izravnim ulaganjima, pri čemu govorimo o infrastrukturi, u koju je poželjno da se upleće; zatim izravnim poslovanjem, zadržala je veći udjel na tržištu, određuje cijene. No dok se bavila tim poslom, nije se bavila onima čime se treba baviti - stvaranjem poslovnog okružja, provedbom regulatornih reformi, stvaranjem preduvjeta za razvoj prije svega privatnoga gospodarstva. Ako želimo boljitak društva, bogaćenje građana, jedini je održiv način razvoja društva rast gospodarstva, prije svega privatnoga.
• Neki su kod nas u Hrvatskoj potez bivšeg ministra Mlađana Dinkića, točnije nastojanje da se Srbija najviše što može okrene stranim ulaganjima, pa čak i izravnim plaćanjem svakoga novog radnog mjesta, smatrali dobrim rješenjem koje treba preslikati. Vi to ukidate. Zašto?
- Kad pogledate stanje ekonomije - gubitak tristo tisuća radnih mjesta u šest godina, kupujemo stotine radnih mjesta, a gubimo tisuće - te kad shvatite da ako nekomu želite dati jedan dinar, nekomu ga morate uzeti, očito je da je šteta oduzimanja jednog dinara veća od koristi koju dobivamo dajući taj dinar nekom ulagaču. Nijedna kalkulacija ili analiza ne pokazuje da su takve subvencije opravdane. Ovako i oni kojima to ne treba dolaze po njih. Tako također plaćate to što niste proveli regulatornu reformu, što nemate pravnu sigurnost i tomu slično. Ideja subvencioniranja privatnog biznisa potpuno mi je strana.
>>> Cijeli intervju pročitajte u tiskanom broju Lidera