Srbija će formirati koordinacijski centar za pomoć srbijanskim izvoznicima poljoprivrednih proizvoda u Rusiju i uvesti stroge kontrole kako bi se spriječio eventualni reeksport robe iz država EU-a preko Srbije, priopćilo je srbijansko ministarstvo trgovine.
Kako se navodi u priopćenju dostavljenom Hini, koordinacijski centar radit će pri Gospodarskoj komori Srbije (PKS) i biti dostupan izvoznicima 24 sata dnevno, uz stalni kontakt sa Trgovinskim predstavništvom Ruske Federacije u Srbiji, kako bi se "u hodu" rješavale eventualne nesuglasice i problemi vezani za izvoz na rusko tržište. U sastavu ovog centra, kako je priopćeno, bit će predstavnici ministarstava trgovine i poljoprivrede, te dužnosnici državne uprave carina.
Kako je navedeno, Uprava carina i Uprava za zaštitu bilja u predstojećem periodu pojačat će kontrole srpskog voća i povrća koje se izvozi u Rusiju, ali i uvoza na srpsko tržište iz EU-a i drugih zemalja kako bi se spriječile zloporabe, "a posebno reeksport" poljoprivrednih i ostalih prehrambenih proizvoda.Priopćenje je uslijedilo nakon sastanka ministra trgovine, turizma i telekomunikacija Rasima Ljajića i predsjednika PKS Željka Sertića s predstavnicima udruge "Plodovi Srbije".
Sastanak je zakazan u povodu mogućnosti za povećanje izvoza voća i povrća iz Srbije na rusko tržište poslije odluke Kremlja da uvede jednogodišnju zabranu uvoza pojedinih poljoprivrednih proizvoda iz zemalja EU-a, SAD-a, Kanade i Norveške, te najave mogućeg reeksporta robe iz EU-a preko Srbije u Rusiju.
Oko ovoga pitanja oglasili su se i iz Hrvatske gospodarske komore:
‘Proteklih dana svjedoci smo špekulacija o mogućnosti zaobilaženja sankcijskog režima, kojega je uvela Ruska Federacija za hrvatske poljoprivredne proizvode, sirovine i prehrambene proizvode, izvozom preko susjedne Srbije.
Iznošenje takvih objava dovodi hrvatske proizvođače u zabludu te u konačnici može nanijeti i veću štetu od samih sankcija, ne samo pojedinom poduzeću nego posljedično i hrvatskom gospodarstvu u cijelosti.
Ne smije se zanemariti kako se međunarodna trgovina temelji, između ostalog, i na podrijetlu proizvoda te je za ostvarivanje bilo kakvog povlaštenog tretmana u robnoj razmjeni, a koji je definiran sporazumima o slobodnoj trgovini, presudno steći status robe domaćeg podrijetla.
Stoga se predmetni proizvodi mogu izvoziti iz Srbije u Rusku Federaciju isključivo ako npr. hrvatske tvrtke imaju osnovanu ili osnuju tvrtku u Srbiji te proizvodnju navedenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ili sirovina u većem omjeru izvode na teritoriju Srbije.
Ugovor o slobodnoj trgovini između Srbije i Rusije, koji omogućuje povlašteni izvoz srpskih proizvoda u Rusiju, je u pogledu pravila o podrijetlu proizvoda gotovo identičan svim ostalim ugovorima o slobodnoj trgovini. To znači da se za ostvarivanje preferencijalnih uvjeta izvoza u Rusiju isključivo gleda uvjet da roba ima podrijetlo iz Srbije.
Samo pakiranje, zamatanje, preslagivanje ili promjena ambalaže ni u kojem slučaju ne omogućuju dobivanje statusa proizvoda s podrijetlom.‘