Predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Branimir Markota javio nam se iz Koreje, gdje promovira proizvode svoje tvrtke Vrtovi voća na Međunarodnom sajmu prehrambene industrije Seul Food 2019, kako bi prokomentirao jučerašnju odluku Vlade da podrži s 20 milijuna kuna proizvođače mandarina.
- Jednokratne pomoći su uvijek vatrogasne mjere u rješavanju nekih problema. Sama činjenica da je uočen problem koji dugoročno dovodi u pitanje opstanak, a pogotovu napredak u proizvodnji mandarine je velika stvar i zajedničkim naporima voćara i Ministarstva poljoprivrede se pronašla mogućnost za ovu jednokratnu pomoć. Nažalost što se tiče situacije u drugim voćarskim kulturama nije ništa bolja situacija - Markota ukazuje na gnjilu istinu zakopanu u hrvatskoj poljoprivredi koja je pamtila puno bolje dane. Osobito jabučari, koji će prošlogodišnju sezonu pamtiti po tržišnom fijasku jer s postignutim cijenama nisu uspjeli ni približno pokriti tekuće troškove proizvodnje.
Omiljena poštapalica hrvatskih političara primjenjiva je i ovdje - potrebne su strukturne promjene.
Situacija koju imamo da hrvatska proizvodnja voća i povrća ne pokriva ni 50% hrvatskih potreba (osim mandarine i jabuke) ukazuje na strukturne probleme, kaže Markota te nastavlja s iznošenjem činjenice koja ukazuje da je nešto krivo postavljeno: 30% površina pod voćarskim kulturama u Hrvatskoj otpada na ekološki uzgoj lješnjaka i oraha, koji se uzgajaju na oko 12 tisuća hektara, a ne proizvede ih se dovoljno ni da se pokrije 10 % domaćih potreba za lješnjakom i orahom.
- Dakle poticaji koji se dodjeljuju po hektaru, a još ako su prijavljeni u ekološku proizvodnju kao što je slučaj kod oraha i lijeske, očito ne završavaju u poticanju stvarne proizvodnje koja treba sustavnu potporu u dohotku voćarima koji od toga žive.
Markota tumači kako probleme cijena i uopće tržišta voća u Hrvatskoj treba sagledavati kroz kontekst prvenstveno definiranja i zaštite domaćeg proizvoda kako to rade u svim odgovornim državama koje prepoznaju važnost domaće proizvodnje hrane, kao i organiziranja samih proizvođača u tržišnom nastupu. Onda nećemo imati probleme kao što su Agrokor, otkupljivači, strani lanci, uvoz...
Hrvatska ima potencijal izvoza mandarina i jabuka te proizvoda proizašlih iz tih kultura kao što su sok ili sušeno voće, ali za ta nova tržišta treba učiniti napor u promociji i uopće nastupu što dosta košta.
[caption id="attachment_386028" align="alignright" width="264"]
Vrtovi voća na sajmu Seoul Food 2019[/caption]
Predsjednik Hrvatske voćarske zajednice zato se sa svojom tvrtkom Vrtovi voća, koja se bavi uzgojem jabuka i njihovim prešanjem proizvodi guste i bistre sokove, i odlučio nastupiti na respektabilnom sajmu hrane u Seulu.
- Koreanci jako vole Hrvatsku. Samo prošle godine Hrvatsku je posjetilo oko pola milijuna turista iz Koreje i mi pokušavamo da na tom tragu zavole i hrvatske proizvode kao što je čisti sok od jabuke ili u kombinaciji s nekim drugim voćem, na primjer, da se hrvatska jabuka i hrvatska mandarina nađu zajedno u čaši i u Koreji - ispričao je za Lider Markota.
Istaknuo je zanimljivu činjenicu da u Koreju nije moguće uvesti jabuke jer oni štite svoju proizvodnju hrane, a koliko cijene tu voćku može se zaključiti i kroz podatak da kilogram jabuka tamo stoji oko 8 dolara, odnosno nešto više od 50 kuna.
Čini se kako dalek put i izravan kontakt s potencijalnim klijentima na jednom od najvećih sajmova hrane u tom dijelu svijeta gdje svoje proizvode izlaže oko 1500 izlagača iz 44 zemalja nije bio uzaludan.
- Imamo dosta kontakata i iskazanih interesa jer je njima ovo vrlo interesantan proizvod i ako uspijemo, to će nama i našim kolegama voćarima iz Hrvatske biti veliki izazov, koji će pružiti šansu da se pronađe dodatna vrijednost za naše proizvode - zadovoljan je Markota ishodom prisustvovanja na sajmu koji će možda otvoriti vrata i poslovnu priliku i za druge voćare.