- Često ponavljamo da smo malo i otvoreno gospodarstvo, no to nas ne sprječava da naše tvrtke i znanstvene institucije postanu dijelovi globalnih lanaca vrijednosti i to u onim dijelovima gdje je dodana vrijednost veća. Malo gospodarstvo može biti fleksibilnije, okretnije i dinamičnije od velikog. Vjerujem kako će rezultati do kojih smo došli u analitičkoj fazi projekta biti poticaj svima nama da krenemo koordinirano i hrabrije u mijenjanje poslovnih strategija i okuženja promatranih tematskih prioritetnih područja. Konkurencija nas neće čekati. Današnji izazovi jesu ovladavanje vještinama, načinom rada i života u cjelovitim rješenjima, a ne u silosima i parcijalnim rješenjima kao što je to bilo do jučer, rekao je potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš na konferenciji Strateškog projekta za podršku inicijativa klastera konkurentnosti, u organizaciji Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta te HGK uz podršku savjetodavnog partnera na projektu Svjetske banke. Projekt financira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
>>> IMD: Hrvatska na ljestvici konkurentnosti pala za dva mjesta
Cilj konferencije je predstavljanje dosadašnjeg razvoja Projekta vezanog za odabrana tematska prioritetna područja iz Strategije pametne specijalizacije (S3): zdravlje i kvaliteta života, energija i održivi okoliš, promet i mobilnost, sigurnost, hrana i bio ekonomija. Područja obuhvaćaju 13 podtematskih područja za koja je u S3 procijenjeno da mogu ostvariti najveću dodanu vrijednost te, samim time, pridonijeti povećanju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Konferencija je okupila predstavnike javnog, poslovnog te znanstveno-istraživačkoga sektora s ciljem unaprjeđenja hrvatskog gospodarstva kroz zajednička nastojanja i koordinirano djelovanje.
- Projekt je ključan za ostvarenje ciljeva definiranih u Strategiji pametne specijalizacije: povećanju konkurentnosti, specijalizaciji i transformaciji hrvatskog gospodarstva i strukturnim promjenama u industriji. Bitno je naglasiti da će se zajedničkim nastojanjima poslovnog, javnog i znanstveno-istraživačkog sektora ostvariti ciljevi ovog strateškog projekta te iskoristiti prilike koje se pružaju u okviru optimalnog korištenja ESI fondova unutar područja istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija. Rast hrvatskog gospodarstva u narednim desetljećima treba temeljiti upravo na povećanju produktivnosti kroz modernizaciju i primjenu novih tehnologija te diversifikaciji proizvodnje kroz razvoj novih proizvoda i usluga, izjavila je pomoćnica ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Kulakowski Kramarić.
- Inovativan i promišljen pristup koji Hrvatska ima prema konkurentnosti privukao je interes drugih zemalja Europske unije, koje žele ciljano provesti svoje vlastite strategije pametne specijalizacije. Aktivnosti na promicanju konkurentnosti koje hrvatska Vlada poduzima važne su ne samo za identifikaciju područja u kojima hrvatske tvrtke mogu biti konkurentnije i bolje pristupiti globalnim tržištima, već i za kontinuirani dijalog i angažman s javnim sektorom. Važno je da se taj dijalog nastavi i dalje, kako bi se osigurao uspjeh sadašnjih nastojanja, a da sama ta nastojanja imaju potporu središnjih i regionalnih vlasti, rekla je direktorica Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju Elisabetta Capannelli.
>>> Guste Santini: Poreznom politikom može se povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva
Tijekom konferencija predstavljen je razvoj projekta, uključujući i pregled trenutnog stanja poslovnog okruženja te prijedloge akcijskih planova kako ga poboljšati, obrađujući teme poput: metodologije za provedbu klaster inicijativa, načina na koji su vršene analize postojećeg stanja industrije unutar promatranih prioritetnih područja S3, odabira strateških segmenta i pripadnih strateških opcija i izazova u daljnjem usmjeravanju konkretnih aktivnosti nužnih za unaprjeđenje poslovanja, primarno poslovnog sektora, u tržišno atraktivnije segmente.
U savjetodavnoj ulozi na Strateškom projektu, Svjetska banka predstavila je objektivni prikaz stanja i nedostataka hrvatskog poslovnog okruženja, ali i smjernica kako bi se poslovno okruženje poboljšalo te omogućila lakša i brža transformacija hrvatskog gospodarstva, poglavito u onim područjima i tržištima u nastajanju, te onima koja tek dolaze. Opisan je i sistemski pristup intervencijama kao odgovor na glavne izazove i nedostatke u identificiranim lancima vrijednosti promatranih prioritetnih područja. Koncept je izložen na primjeru jednog odabranog pod-tematskog prioritetnog područja.