Na otoke se isplati ulagati, ali treba činiti više kako bi se olakšali životni uvjeti, poboljšala dostupnost zdravstvenih usluga i prometna povezanost, otvarala radna mjesta i rasteretilo ulaganja, neki su od naglasaka s konferencije Novog lista ‘Razvoj otoka‘, održane u utorak u Opatiji.
Ministar turizma Gari Cappelli rekao je da su intencije novoga zakona o otocima poboljšanje prometne povezanosti i gospodarstva te rast ulaganja. Naglasio je da se iz podataka i rezultata vidi da se itekako isplati ulagati na otocima.
Ulagači očekuju da prije svega povežemo otoke, s modelom koji je najbolji za investicije, rekao je, naglasivši da su investicije na otocima oko 30 posto skuplje te da se od Vlade očekuje i porezno rasterećenje.
Poticajne mjere
Govoreći o mogućim poticajnim mjerama, Cappelli je rekao kako smatra da bi trebalo osigurati povrat 100 posto PDV-a investitorima na otocima, naročito u javnom sektoru, te da treba pokušati dogovoriti povoljnije cijene za prijevoz za investicije na otocima, primjerice šlepera na trajektima.
Predsjednik Uprave Jadrolinije Davod Sopta je rekao da su cijene definirane koncesijskim ugovorima i da ih određuje država. Očekuje rast prometa od 4 posto u odnosu na prošlu godinu te ističe da Jadrolinija ima akcijski plan za obnovu flote.
Predsjednik Uprave Jadranke Sanjin Šolić rekao je je da je bez sinergije i potpore lokalne zajednice nemoguće ulagati.
>>>Država u razvoj hrvatskih otoka 2016. uložila 200 milijuna kuna više
Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac kazala je da je u hrvatske otoke od 2004. do 2017. uloženo gotovo 22 milijarde kuna, a iz sredstava za otoke iz fondova EU-a od 2014. do 2018 financiraju se 63 projekta s ukupno više od milijarde kuna.
Ciljevi novog zakona po njezinim riječima su upravljanje razvojem, demografska i gospodarska revitalizacija, ciljano upravljanje otočnom politikom i održivim razvojem, samoodrživost i podizanje kvalitete života.
U zakonu se, kako je rekla, uvode pojmovi otočani i otočnost, pa se radi na tome da se odredi tko su otočani - jesu li to oni koji na njima žive više od 183 dana godišnje. Uvode se i otočni koordinatori, proširuje se uporabna funkcija otočne iskaznice, potiče se društveno poduzetništvo, uređuje se uklanjanje otpada, potiče razvoj civilnog društva, dodala je.
>>>Poduzetnici bi trebali više profitirati na ‘otočnom zdravlju’
Voditelj Odjela istraživanja tržišta u Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ) Saša Popovac kazao je da je 2018. zabilježen turistički promet na 48 otoka, a na otocima je raspoloživo 474.000 ležajeva ili trećina kapaciteta u Hrvatskoj.
Na otocima je 18 posto kapaciteta hotela, 24 posto kapaciteta kampova i 28 posto kapaciteta objekata u domaćinstvu. Najviše ležajeva je na Krku, Pagu, Viru, Lošinju, a svaki peti turist u Hrvatskoj je u 2017. boravio na otocima.