U okviru ovogodišnjeg Tjedna mozga, Europski pokret Hrvatska, Europski dom Zagreb i Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku (ZCI-IB) organizirali su Okrugli stol na temu Umjetna inteligencija i robotika: stanje, trendovi i izazovi.
Voditelj tribine, profesor emeritus Igor Čatić, istaknuo je da djelovanja u okviru kiborgizacije, robotizacije i digitalizacije izravno utječu i još više će utjecati na ljudsko biće, koje postupno postaje transhumano.
Uvod u temu o umjetnoj inteligenciji i strojnom učenju održao je profesor Jan Šnajder, izvanredni profesor Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, istaknuvši da je umjetna inteligencija među nama te naveo kao primjer Google Translate, Pandoru, Google Assistant, Dating.ai, Netflix, Uberovu procjenu cijene, sigurnosni nadzor te računalne igre.
>>>Umjetna inteligencija ugrađena u pametni telefon
U drugim dijelom svog predavanja ‘Umjetna inteligencija i društvo: danas i sutra‘, Šnajder je istaknuo da već danas imamo neželjene posljedice utjecaja tehnologije.
- Nedavni promašaji pokazuju da tvrtke nisu u stanju predvidjeti neželjene posljedice, rekao je Šnajder.
Istaknuo je da ako ikad dođe do superinteligencije, postojale bile bi tri vrste - brza, kolektivna i kvalitativna superinteligencija.
O tome kako strojevi mogu zaključivati koristeći kontekst, govorio je Tomislav Stipančić, docent na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu u okviru teme ‘Robotika pogonjena kontekstom‘.
- Robota trebamo upotrebljavati kao našu produženu ruku. Današnji roboti uglavnom su pogonjeni eksplicitnim informacijama. Znanstveni snovi idu dalje pa vidimo robote kao partnere, u interakciji s ljudima i pripadajućom okolinom, koji iskazuju emergentno ponašanje i razumiju koncepte, rekao je Stipančić.
Naglasio je i da roboti nisu shvaćeni kao alati ili uređaji već često kao socijalni glumci te da potiču ljudske socijalne reakcije.