Zaklada Adris osnovala je Centar za razvoj karijere na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu koji bi trebao odgovoriti na potrebe studenata najvećeg hrvatskog fakulteta u području društvenih i humanističkih znanosti, no njegov je cilj postati i središnje mjesto izvrsnosti u karijernom savjetovanju i usmjeravanju. Inicijativu za pokretanje projekta dao je dr. sc. Gojko Bežovan, profesor s Pravnog fakulteta, a točan naziv projekta koji je financirala Zaklada Adris glasi Škola vodstva, inovativnosti i umrežavanja. Danas na njemu radi tim od desetak uglavnom mlađih sveučilišnih nastavnika i znanstvenika, suradnici su na projektu i neke poslovne organizacije, a uspostavljena je i suradnja na međunarodnoj razini.
Povezivanje zajednica
Profesorica Daria Maslić-Seršić, voditeljica projekta Škola vodstva, inovativnosti i umrežavanja objašnjava kako promjene na tržištu rada ponajprije karakterizira premještanje upravljanja karijerom s organizacije na pojedinca. - Suvremeni ljudi češće mijenjaju posao i samostalno upravljaju karijerom, od njih se očekuje proaktivnost. Pokretači pozitivnih promjena prije svih su visokoobrazovane osobe, pa je i uloga sveučilišta u poticanju gospodarskog i društvenog razvoja posebno istaknuta. Današnja sveučilišta razvijaju posebne programe kojima je cilj poticanje inovativnosti i proaktivnosti te povezivanje akademske zajednice s radnim organizacijama – izjavila je profesorica Daria Maslić-Seršić. Karijerno savjetovanje u visokom obrazovanju dio je i Nacionalne strategije za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere u RH. U rujnu bit će prezentirani rezultati projekta – ponajprije programi koji nude studentima obrazovanje u upravljanju i rukovođenju, vođenju timova i timskom radu, inovativnosti u radu i kreativnom razmišljanju, društveno korisnom učenju i upravljanju društvenim promjenama. – Cilj projekta jest približiti kompetencije društvenih i humanističkih stručnjaka u Hrvatskoj, približiti njihove kompetencije potrebama poslovnog sektora te ih osnažiti za ulogu pokretača pozitivnih promjena u javnom sektoru. Osim toga, namjera nam je educirati i druge nastavnike koji bi slične programe nudili i na drugim fakultetima i sveučilištima u Hrvatskoj i susjednim zemljama – dodaje Maslić-Seršić.
Nekognitivne vještine
Nastava na tim kolegijima bit će koncipirana u obliku radionica, a studenti će stjecati dodatne, konkurentne vještine koje će im biti korisne u karijeri. Studenti će za tu izbornu nastavu zasluživati određeni broj ECTS–a. – Pokazuje se kako su često nekognitivne vještine presudne u karijerama uspješnih poslovnih ljudi. Ti se programi osposobljavanja mogu ponuditi i drugim ciljanim skupinama. Držimo da projekt ima prepoznatljiv razvojni potencijal, da za njim postoji potražnja te da će uroditi vidljivim plodovima, korisnim studentima, akademskoj zajednici i drugim dionicima – zaključio je dr. Gojko Bežovan.