Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale, drugi tjedan zaredom, jer su porasle zalihe u SAD-u i jer se usporava rast kineskog gospodarstva, što bi moglo smanjiti potražnju za energentima.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 0,9 posto, na 79,78 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 3,1 posto, na 69,12 dolara.
Pad cijena nafte drugi tjedan zaredom posljedica je naznaka usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava, što bi moglo izazvati slabljenje potražnje za ‘crnim zlatom‘.
U trećem tromjesečju kineski bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za 6,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je najsporiji rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva od 2009. godine. Ti su podaci potaknuli zabrinutost da američko-kineski trgovinski rat počinje prigušivati rast.
Nedavno je, pak, Međunarodni monetarni fond (MMF) zbog uvođenja carina i zaoštravanja financijskih uvjeta u svijetu smanjio procjene rasta svjetskog gospodarstva u ovoj godini s 3,9 na 3,7 posto. Pritom je MMF smanjio procjene rasta kako SAD-a, tako i Kine te Europe u ovoj i idućoj godini, a zbog toga bi mogla oslabiti potražnja za naftom i ostalim energentima.
>>> Otvoren natječaj InnoEnergy za startupe s najboljim riješenjem za pohranu energije
Pritisak na cijene nafte posljedica je, također, podatka da su zalihe sirove nafte u SAD-u prethodnoga tjedna porasle za 6,5 milijun barela, što je već četvrti tjedan zaredom da su zabilježile rast, i to gotovo trostruko veći nego što su analitičari očekivali.
"Zalihe se povećavaju. To je kontinuirani trend. Rastu iz tjedna u tjedan", konstatira Olivier Jakob, naftni analitičar u Petromatrixu.
Nakon snažnog rasta krajem rujna i početkom listopada, zbog čega su dosegnule najviše razine u gotovo četiri godine, posljednjih tjedana cijene nafte klize.
“Čini se da su se cijene na tržištu nafte kretale prebrzo i preintenzivno. Sada su niže oko osam posto u odnosu na najviše razine u četiri godine i ponovno su ispod 80 dolara. Čini se da se situacija na tržištima stabilizirala", kaže Carsten Menke, analitičar u švicarskoj banci Julius Baer.
Veći pad cijena zakočila su, pak, strahovanja da se iranski izvoz nafte uoči stupanja na snagu novih američkih sankcija Teheranu smanjuje brže nego što su neki na tržištima očekivali.
Sankcije iranskom naftnom sektoru stupaju na snagu 4. studenoga, a kupci već prestaju ili smanjuju aranžmane s iranskim dobavljačima sirove nafte. Stoga je izvoz iranske nafte već smanjen na oko 1,5 milijuna barela dnevno, što je milijun barela dnevno manje od razina iz prve polovine godine.
Podršku cijenama pružaju i napetosti između SAD-a i Saudijske Arabije zbog ubojstva saudijskog novinara s američkim državljanstvom Jamala Khashoggija, što bi možda moglo rezultirati nekim sankcijama protiv Saudijske Arabije.
U fokusu ulagača idućih dana ponovno će biti kretanja zaliha nafte i proizvodnje u SAD-u, s obzirom da je u petak tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih postrojenja u SAD-u povećan za njih četiri, na ukupno 873.
To znači da se u skoro vrijeme može očekivati rast američke proizvodnje, koja se ionako kreće oko najviših razina u povijesti, a time i rast zaliha.