Već na prvi pogled vidljivo je da u nizu izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju zapravo nema ni jedne sustavne mjere za racionalizaciju poslovanja zdravstvenog sustava. Uglavnom se svode na povećanje izdvajanja koja HZZO naplaćuje od obveznika.
>>>Poljoprivreda – Nova pravila potaknula rast osiguranja
Ministar Kujundžić najavio je da o pojedinim prijedlozima očekuje javnu raspravu, ali i jauke pojedinih, kako reče, interesnih skupina. U jednoj od tih skupina, osiguravajućoj djelatnosti, ističu da, zapravo, nemaju o čemu raspravljati jer se ništa novo i ne nudi, nego se samo nastavlja stara priča dodavanja neosnovanih nameta, zbog čega zaista mogu samo jaukati.
Vlada voli isticati svoje uspješne poteze za rasterećivanje gospodarstva i zaposlenika, ali izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju uglavnom se svode na povećanje izdvajanja koja naplaćuje HZZO. U njima nema ni jedne sustavne mjere koja bi racionalizirala poslovanje
Osiguravatelji, naime, drže da su prema dvije osnove u neravnopravnom položaju u odnosu na državni HZZO. Prvo, osiguravajuća društva koja se bave dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjima u neravnopravnu su položaju u odnosu na HZZO, koji se također bavi tom vrstom osiguranja. Razlika je u tome što osiguravajuća društva za obavljanje te djelatnosti, pa i djelatnosti DZO-a, moraju ispunjavati strogo propisane uvjete, odnosno moraju osigurati kapital, formirati tehničke pričuve i u poslovanju su podložne su Hanfinu strogom nadzoru.
Državni HZZO, koji je također na tržištu sa svojim policama dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja, ne mora ništa od toga. On je zakonskom odredbom izuzet od svega što – za isti proizvod i istu vrstu djelatnosti – osiguravajuća društva moraju ispunjavati. Uz to, tzv. ranjive društvene skupine, a njih je s obzirom na socijalno stanje u Hrvatskoj više od pola milijuna, svoje pravo na besplatno dopunsko osiguranje ostvaruju tako da im država ugovara policu u HZZO-u.
>>>Croatia osiguranje lani ostvarilo dobit od 251,9 milijuna kuna; 43,2 posto više nego 2016.
Ako smo svi jednaki pred zakonom i ako je zajamčena poštena tržišna utakmica, pitaju se osiguravatelji, zašto istovrsne police DZO-a država ne bi kupovala i kod njih pa ih davala onima koji na njih imaju pravo. Još više ta neravnopravnost dolazi do izražaja u ostvarenim gubicima. Osiguravatelji solventnost osiguravaju sami svojim novcem, a HZZO-ove gubitke pokrivaju svi javnim novcem.
Broj ozlijeđenih u prometnim nesrećama u 12 godina smanjen je za više od 40 posto. HZZO sada predlaže da se doprinos osiguravatelja za automobilsku odgovornost plaća prema stopi od sedam posto, gotovo 80 posto višoj od dosadašnje
HZZO je, inače, najavio podizanje tzv. participacije, odnosno iznosa doplata koje plaćaju osiguranici u pružanju usluga u javnome zdravstvenom sustavu, ali istodobno najavljuje da neće poskupljivati cijene polica DZO-a. To znači da će se znatno povećati iznosi koje će osiguravajuća društva izdvajati za plaćanje usluga javnim ustanovama u kojima se liječe njihovi osiguranici.
DZO pred urušavanjem
Istodobno, budući da HZZO neće povisiti svoje cijene, ni osiguravajuća društva neće moći dizati cijene svojih usluga. Posve izgledan gubitak koji će tako nastati i HZZO-u i osiguravajućim društvima jer će se i jednima idrugima obračunavati viši troškovi za iste premije u slučaju društava za osiguranje past će na njihova leđa, a u HZZO-ovu slučaju past će na leđa svih građana. Tako je DZO, koji je u dvadesetak godina koliko postoji u Hrvatskoj bio generator rasta, sada, posve je sigurno, pred još jednim urušavanjem. Umjesto da se ono što se na tržištu pokazuje kao dobar proizvod potiče na daljnji rast, u nas se svakom izmjenom zakonodavstva (a u zdravstvenom je osiguranju bio priličan broj tih izmjena) urušava.
>>>Osiguravatelji: Lani rekordno visok broj prodanih polica osiguranja
Drugi je kamen spoticanja između HZZO-a i osiguravatelja iznos naknade koju osiguravajuća društva moraju plaćati HZZO-u na osnovi odgovornosti za liječenje osoba ozlijeđenih u prometu. Dugogodišnja praksa bila je da su se u tzv. regresnom postupku pojedinačno obračunavali stvarni troškovi HZZO-a koje su mu osiguravajuća društva bila dužna nadoknaditi za osobe za čije su ozljede bili odgovorni njihovi osiguranici.
Ministar Kujundžić najavio je da o pojedinim prijedlozima očekuje javnu raspravu, ali i jauke pojedinih, kako reče, interesnih skupina. U jednoj od tih skupina, osiguravajućoj djelatnosti, zapravo nemaju o čemu raspravljati jer se ništa novo i ne nudi, nego se samo nastavlja stara priča dodavanja neosnovanih nameta
Onda se, od siječnja 2009., s namjerom uvođenja praktičnijeg rješenja umjesto mnogih pojedinačnih obračuna uvela zakonska obveza da osiguravajuća društva plaćaju doprinos prema stopi od 10 posto na funkcionalni dio premije na police automobilske odgovornosti. Uslijedio je otpor osiguravajućih društava, stvar je došla i do Ustavnog suda pa je država snizila stopu na sedam posto.
Nakon što je dovršena pravosudna bitka između HZZO-a i osiguravajućih društava, pitanje doprinosa uređeno je tako da je osiguravateljima propisana uplata četiri posto od iznosa funkcionalne premije u korist HZZO-a, i to na ime akontacije troškova za koje su osiguravatelji odgovorni, s time da se svake godine do 30. travnja mora napraviti konačni obračun. Ako su troškovi bili veći od uplaćenoga, osiguravatelji su morali uplatiti dodatni iznos i obratno, u slučaju preplate na osnovi akontacije HZZO je trebao vratiti više uplaćenog novca.
>>>HUO: Premija osiguravatelja u veljači porasla 4 posto, Croatia osiguranje dominantno
Koliko je konačni obračun složen i zahtjevan posao, pokazuje i podatak da je onaj koji je za 2016. trebao biti završen do 30. travnja 2017. dovršen tek potkraj godine nakon desetomjesečnih računanja, dogovora i pregovora. Osiguravatelji su prije toga na ime akontacija uplatili 47,2 milijuna kuna, a prema konačnom obračunu dugovali su HZZO-u još 2,5 milijuna. Tih nešto malo manje od 50 milijuna kuna iznosilo je ukupno 4,2 posto funkcionalne premije osiguranja od autonobilske odgovornosti.
HZZO najavljuje povećanje participacija uz istu cijenu dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja. Tako će osiguravajuća društva skuplje plaćati usluge za svoje osiguranike, ali neće moći povisiti cijene koje formira HZZO
Obračun za 2017. još nije ni započeo jer HZZO nije u stanju ispostaviti odgovarajuće troškovne podloge, ali njegova je početna pozicija oko 52 milijuna kuna. To bi značilo povećanje izdvajanja s 4,2 na 4,6 posto. Osiguravatelji su čak bili skloni prihvatiti taj HZZO-ov izračun jer su računali da zbog stalna smanjivanja broja prometnih nesreća i teže te lakše ozlijeđenih osoba izdvajanja mogu biti samo manja, nikako viša.
Skuplje autoosiguranje
Zahvaljujući dobrim rezultatima Nacionalnog programa sigurnosti na cestama u kojemu su sudjelovali i osiguravatelji, čime su izvukli korist ne samo za sebe nego i za cijelo društvo, smanjen je broj nesreća odnosno ozlijeđenih osoba u prometu. Tako je od 2005. do 2017. broj prometnih nesreća od 2005. smanjen s 25.092 na 14.566, pri čemu je broj lakše ozlijeđenih bio manji za 43 posto i iznosio je 11.815 osoba; broj teže ozlijeđenih također se smanjio za 35 posto i u 2017. zabilježena je 2751 teže ozlijeđena osoba.
>>>Premija osiguravatelja u svibnju porasla 8,9 posto
Prema novom Prijedlogu zakona o zdravstvenom osiguranju, umjesto smanjene stope doprinosa (jer se zbog manje ozlijeđenih morao smanjiti u ukupni trošak njihova liječenja) HZZO predlaže da se doprinos osiguravatelja plaća prema stopi od sedam posto, dakle gotovo 80 posto više od dosadašnjega. Nema dvojbe da će jedini mogući odgovor na nove namete biti poskupljenje premija automobilskog osiguranja.
Bit će zanimljivo vidjeti kakva će biti komunikacijska strategija Vlade, koja, inače, voli isticati svoje uspješne poteze za rasterećenje gospodarstva i zaposlenika, kad bude obrazlagala svoje poteze koji, očito, ne idu za time da se sustav uredi i stavi na zdravije noge, nego za time da se na račun drugih namiruje vlastita neracionalnost.
Piše dr. sc. DAMIR ZORIĆ