Umjetna inteligencija izaziva globalni interes kao malo koje tehnološko područje. Bilo da se radi o poslovnoj zajednici, političkim silama ili običnim ljudima svi žele razumjeti kao će ovo područje promijeniti svijet i njihove živote u nadolazećem razdoblju. No kako se razvoj uglavnom događa tamo gdje postoji poslovni interes i resursi razgovarali smo o umjetnoj inteligenciji i njezinoj primjeni u Hrvatskoj s Davorom Runjom, direktorom DRAP agencije i suorganizatorom prve konferencije o poslovnoj primjeni umjetne inteligencije, AI2Future, koja se održava u 5. i 6. listopada u Zagrebu.
Što je umjetna inteligencija kada pričamo o njenom poslovnom značenju?
Tehnološki gledano, napredak algoritama koje zovemo umjetna inteligencija je kombinacija jeftine procesorske snage i ogromnih količina podataka koje smo generirali, ali i napretka u samih tehnikama strojnog učenja kao što je to duboko učenje. Ovi algoritmi omogućavaju nam izraditi samovozeće automobile, automatski prevoditi s jednog jezika na drugi ili dijagnosticirati bolesti, često bolje i znatno jeftinije od ljudskih stručnjaka iz tog područja.
>>>FOTO: Konferencija Cutting Edge of Digital Mind
Upravo raznolikost primjene ovih tehnika najbolje ilustrira poslovni značaj ove tehnologije. Jedan od najvećih stručnjaka umjetne inteligencije Andrew Ng usporedio je njezin transformativni značaj s elektrifikacijom, tako da se osim tehnoloških, postavljaju i brojna etička i sociološka pitanja: od opasnosti od strojeva koji su inteligentniji od nas, do budućnosti radnih mjesta u svijetu u kojoj većina čovječanstva ne može biti konkurentna strojevima.
Kad već pričamo o digitalnoj transformaciji, hoće li ljudi postati suvišni dok će strojevi preuzeti sve poslove?
Mislim da će doći do velike transformacije gotovo svih poslova, a neki od njih će i nestati po putu. Na primjer, profesionalni vozači su najočitiji primjer zanimanja koje će nestati pojavom samovozećih automobila. S druge strane, većina zanimanja će se transformirati upotrebom pametnih asistenata koji će povećavati naše sposobnosti, ali i osloboditi nas dosadnih repetitivnih poslova. Dobar primjer za to je medicinski startup vHeart u kojem osobno sudjelujem i koji ću prezentirati na nadolazećoj AI2Future konferenciji, a koji se bavi primjenom dubokog učenja u dijagnostici čitanjem EKG zapisa portabilnih uređaja kojim srčani pacijenti sami mogu snimiti rad svojeg srca u bilo kojem trenutku. Ideja u ovom slučaju je skratiti vrijeme potrebno za reakciju u slučaju srčanog udara ili nekog drugog incidenta, ali i rasteretiti kardiologe od ovog dijela njihovog posla. Ovakvi sustavi ne žele zamijeniti ljudskog stručnjaka kao što su to kardiolozi, već im pomažu da u svom poslu naprave više i kvalitetnije.
Koliko smo blizu primjeni ove tehnologije u Hrvatskoj?
Zajednica ljudi koja se bavim ovim područjem je toliko narasla da se ove godine tražilo mjesto više na raznim meetupovima koje smo organizirali. To je i bio jedan od razloga koji nas je potaknuo da organiziramo konferenciju AI2Future i okupimo sve koji se ovim područjem bave u Hrvatskoj, a po mojoj slobodnoj procjeni radi se o nekoliko stotina ljudi, s vrlo velikom stopom rasta. S jedne strane ne izgleda toliko puno, pogotovo ako to usporedimo s recimo web ili mobilnim programiranjem, ali treba uzeti u obzir da stručnjaka iz ovog područja nedostaje u cijelom svijetu i to je glavni ograničavajući faktor primjene ove tehnologije. Stručnjaci za strojno učenje i umjetnu inteligenciju su trenutno najtraženiji i najplaćeniji stručnjaci u Silicijskoj dolini, ali ih i dalje nema dovoljno da zadovolje ambicije i planove čak i najvećih tvrtki kao što su to primjerice Google i Facebook. Nadamo se da će ova konferencija potaknuti stručnjake iz prirodoslovnih i tehničkih područja da se educiraju, jer je potencijal primjene u svim industrijama izuzetno velik.
Tko sve dolazi i o čemu će se pričati na AI2Future konferenciji?
Na gore navedena pitanja svoje odgovore ponudit će neki od vodećih ljudi iz industrije i akademske zajednice iz svijeta, ali i mnogi koji se bave ovim područjem u Hrvatskoj. Iz Italije nam dolazi Bernardo Magnini, autor 170 znanstvenih članaka iz računalne lingvistike koji će nam predstaviti najnoviji napredak u razvoju chat botova. Manos Tsagkias iz 904Labsa upotrebljava AI tehnologiju u pretraživanju, a pričat će o procesu od prikupljanja do pripreme podataka, ali i o konkretnim tehnikama kao što su reinforcement učenje. Mark Torr iz Microsofta govorit će nam o budućnosti masovne upotrebe AI tehnologije u svim sferama poslovanja. Thorsten Gressling dolazi iz Njemačke i dat će nam širi pogled na AI tehnologiju kroz prizmu politike i društva.
>>>8. Međunarodna konferencija o alternativnom rješavanju sporova
Jedna od glavnih ideja ove konferencije je na jednom mjestu okupiti sve koji se bave AI tehnologijama. Tu će biti predstavnici znanstveno-istraživačkih grupa: Jan Šnajder i Ivana Podnar Žarko s FER-a, Bojan Jerbić s FSB-a, Markus Schatten, Igor Tomičić, Bogdan Okreša Đurić s FOI-a i Marko Horvat s TZV-a. Što se praktično radi u Hrvatskoj industriji predstavit će nam stručnjaci iz Microsofta, DRAP.ai, Microblinka, Spana, CROZ-a, VIPNeta, Styrije i vHearta. Jurica Cerovec ispričat će što Microblink Research radi na području strojnog i dubokog učenja. Ja ću demonstrirati kako se duboko učenje koristi u dijagnostici na primjeru EKG-a u domaćem startupu vHeart. Izazove primjene dubokog učenja unutar Styrije predstavit će nam Marko Velić. Sandro Skansi iz VIPNeta govorit će o primjeni dubokog učenja u procesuiranju tekstualnih podataka, a Darko Jovišić iz Spana pričat će o automatizaciji radnih mjesta.
Tema umjetne inteligencije ne bi bila zaokružena da se ne pozabavimo i pravnim aspektima, a za to će se pobrinuti istaknuti pravni stručnjak Mladen Vukmir. O poslovno-pravnim izazovima rada na sigurnosno osjetljivim podacima predstavit će Hajdi Ćenan iz DRAP-a. Ivan Maglić iz Gartnera vodit će panel o primjeni AI tehnologija u Hrvatskoj, na kojem će pokušati dati pitanje kako trenutno stojimo u odnosu na svijet i koje su mogućnosti rasta u ovom području.