Slovenija će od Europske komisije zatražiti produženje roka za privatizaciju Nove ljubljanske banke (NLB), pri čemu bi se uz ostalo mogla pozivati na spor s Hrvatskom oko prenesene devizne štednje hrvatskih štediša u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci Zagreb, piše u utorak ljubljansko Delo.
U Ministarstvu financija i holdingu SDH koji upravlja državnom imovinom, navode kako molba za produženje roka za privatizaciju najveće slovenske banke u državnom vlasništvu još nije poslana Europskoj komisiji i da načelno još uvijek važi kako ju treba prodati do kraja 2017. godine, ali priznaju da je ranije započeti postupak prodaje inicijalnom javnom ponudom dionica u zastoju.
Molba za produženje roka još nije podnesena, ali je istina da s Europskom komisijom treba raspraviti neka pravna pitanja u kontekstu obveza da se NLB do kraja iduće godine privatizira, pojašnjenje je koje su za list dali u Ministarstvu financija.
Prenesena devizna štednja
Pozivajući se na svoje informacije, Delo navodi da se problematična pravna pitanja odnose na još uvijek nezavršen spor oko brisanja prava privatnih vlasnika podređenih (subordiniranih) dionica i obveznica NLB-a privatnim investitorima prilikom sanacije NLB-a 2013. i 2014. godine, ali i na spor s Hrvatskom oko stare devizne štednje hrvatskih građana.
Riječ je o tzv. prenesenoj deviznoj štednji o čemu na hrvatskim sudovima još traju postupci u kojima se spore NLB s jedne, te Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb s druge strane.
Prema navodima Dela, riječ je o glavnici od 180 milijuna eura, odnosno potencijalnom potraživanju od 400 milijuna eura s pripadajućim kamatama.
Zbog tog bi opterećenja za NLB u sadašnjem trenutku od potencijalnih investitora bilo teško očekivati "pristojnu" cijenu, kazao je za Delo neimenovani izvor.
Memorandum iz Mokrica
Slovenija smatra da je problem prenesene devizne štednje Ljubljanske banke riješen memorandumom iz Mokrica koji su pred ulazak Hrvatske u EU potpisali tadašnji premijeri Zoran Milanović i Janez Janša, ali ga svaka strana tumači na svoj način, podsjeća Delo.
Ljubljana tumači kako je to međunarodni sporazum kojim je predviđen prekid svih postupaka protiv NLB-a na hrvatskim sudovima i prebacivanje problema stare devizne štednje u sukcesijski paket. Hrvatska tvrdi kako je u Mokricama dogovoreno da se pristankom obiju strana procesi protiv NLB stave u "zastoj" odnosno mirovanje na određeni rok.
Hrvatska poštuje sporazum iz Mokrica, ali Slovenija i Ljubljanska banka nisu napravile dogovorene korake da se postupci privremeno zaustave, stajalište je Hrvatske koje je nedavno prilikom posjeta Ljubljani ponovio i hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier.
Jamstvo novim vlasnicima
Kako navodi Delo, slovenska vlada boji se da bi potencijalnim investitorima u NLB trebala dati jamstvo da kao novi vlasnici neće trpjeti posljedice mogućeg negativnog ishoda u sporu NLB-a sa Privrednom bankom Zagreb i Zagrebačkom bankom oko starih potraživanja, što bi moglo sniziti cijenu koja bi se za NLB mogla dobiti.
Osim toga, ako bi Slovenija investitoru koji želi kupiti NLB dala takvo jamstvo, to bi se pravno moglo tumačiti kao odstupanje Slovenije od sporazuma iz Mokrica, za koji Slovenija naglašava da za nju predstavlja međunarodni ugovor, a to bi oslabilo njenu poziciju u sporu s Hrvatskom, navodi Delo.