Ruski povjesničar uspio je uz pomoć moderne tehnologije rekonstruirati i dešifrirati bilješke u kojima je svoju ispovijest napisao zatvorenik Auschwitza prisiljen na pomaganje nacističkim odredima smrti, javlja BBC. Na komadićima papira Marcel Nadjari, Židov grčkog porijekla, opisao je kako je na tisuće žrtava dnevno ugušeno u plinskim komorama gdje su, kako piše, bili nagurani poput sardina.
Tijekom 1944. tada 26-ogodišnji mladić izgarao je od želje za osvetom. Od poznanika je čuo kako su godinu dana ranije njegovi roditelji i sestra preminuli u logoru Auschwitz-Birkenau u okupiranoj Poljskoj.
Nadjari je u svojim bilješkama pisao kako bi volio umrijeti i završiti agoniju u kojoj se našao, no želja za osvetom ga je u tome sprječavala. Htio je i dalje živjeti kako bi osvetio smrt svojih roditelja i mlađe sestre.
Nadjari je jedan od oko 2200 članova jedinice Sonderkommando, robova koji su morali druge zatvorenike voditi u plinske komore, spaljivati trupla, sakupljati zlato i kosu, te pepeo prosipati u obližnju rijeku. Nakon što je svjedočio masovnim ubojstvima nacističke Njemačke znao je da je samo pitanje vremena kada će i njega ubiti. U studenom 1944. Nadjari je 13 stranica rukopisa sakrio u termos bocu koju je zapečatio, spremio u kožnu vrećicu i zakopao u blizini Krematorija III.
- Krematorij je velika zgrada sa širokim dimnjakom i 15 peći. Ispod vrata nalaze se dva ogromna podruma. Prvi podrum je mjesto gdje se ljudi moraju skinuti, a drugi je komora smrti. Ljudi ulaze unutra goli i odjednom je njih tri tisuće unutra koje zaključavaju i guše plinom. Nakon šest ili sedam minuta patnje oni umiru, napisao je.
U bilješkama piše i da su nacisti u komore ugrađivali cijevi tako da bi izgledalo kao prostorija za tuširanje.
- Dva pripadnika SS-a dovozila su plinske boce vozilom njemačkog Crvenog križa. Kroz otvore na komori su puštali plin, a pola sata nakon toga započinjao je naš posao. Podizali smo tijela nedužnih žena i djece u dizalo koje ih je vodilo u peći. Pepeo svake odrasle žrtve težio je oko 640 grama.
>>>‘Jezivo’ pismo s Titanica ide na aukciju
Iz bilješki je vidljivo kako je vjerovao da će umrijeti u logoru, a da su čuvari otkrili njegove bilješke ubili bi ga na licu mjesta.
Trideset i šest godina kasnije Poljski student šumarstva slučajno je otkrio termosicu na dubini oko 40 cm. Nadjari je čudom uspio preživjeti Auschwitz i deportaciju u austrijski logor Mauthausen nakon što je Treći Reich poražen.
Nakon rata oženio se te se 1951. preselio u New York. Prije rata radio je u grčkom Solunu kao trgovac, a u New Yorku je zarađivao kao krojač. Preminuo je 1971. u dobi od 53 godine, devet godina prije no što je njegovo pismo iz Auschwitza otkriveno.
Mokro tlo uzelo je svoj danak stoga je samo 10 posto poruke bilo čitljivo u vrijeme kada je ruski povjesničar Pavel Polian odlučio spasiti pismo uz korištenje suvremene tehnologije. Polianov trenutno radi na novom izdanju Svitaka iz pepela, ruske knjige o dokazima koji su prikupljeni zahvaljujući članovima Sonderkommanda.
Polian je u intervjuu kazao kako je iznenađen preciznošću kojim je Nadjari procijenio broj žrtava Auschwitza na 1.4 milijun. Povjesničari tvrde da su nacisti u Auschwitzu ubili više od 1.1 milijun Židova, te 300 tisuća drugih žrtava među kojima su većinom Poljaci i sovjetski ratni zarobljenici.
>>>Vražja enigma: Dešifrirano pismo iz 17. stoljeća koje je napisala redovnica ‘opsjednuta’ Sotonom
Nadjari je uvod napisao na njemačkom, poljskom i francuskom jeziku u kojemu se obraća nalazniku kojeg moli da rukopis odnese u grčku ambasadu, te da ga oni proslijede njegovu prijatelju Dimitriosu Stefanidesu. Nadjari je svjedok očajničke pobune Sonderkommanda, na čelu sa zarobljenim sovjetskim vojnicima, koji su pokušali dići u zrak barem neke od pet krematorija, koristeći ukradeni barut.
Nacisti u uspjeli ugušiti pobunu, a Nadjari je preživio jer nije bio među pobunjenicima. Oko 110 članova Sonderkommanda preživjelo je Auschwitz-Birkenau, većina od njih bili su poljski Židovi. Preživjeli su u većini slučajeva očajnički pokušavali zaboraviti te grozote, a malo njih pisalo je o viđenom.