Galerija Bernardo Bernardi zagrebačkoga Pučkog otvorenog učilišta u prosincu je imala zanimljiv postav ‘Dizajn(om) za beskućnike‘, koji je rezultat suradnje studenata dizajna na Arhitektonskom fakultetu i Tekstilno-tehnološkog fakulteta te Humanitarne udruge Fajter. Ovogodišnja studentska izložba mladih dizajnera predstavila je kreativne radove čiji je cilj olakšati svakodnevicu onima kojima je život oduzeo krov nad glavom.
Višestruki ciljevi Studentice TTF-a, sestre Marina i Irena Šostarec pod mentorstvom profesorice Koraljke Kovač Dugandžić dizajnirale su Multipraktik, višenamjenski odjevni predmet koji u konačnici čini vreću za spavanje. Uz pomoć profesora Mladena Orešića i asistentice Andreje Hercog, studenti dizajna Amin Bajrektarević, Dora Doko i Petra Piškor osmislili su ruksak koji sadrži podlogu za spavanje i šator za jednu osobu, a na sličan način funkcionira i rad njihovih kolega Lucije Sever, Josipa Andrešića i Luke Palestrina Mazića - Buksak, koji osim odlaganja osobnih stvari i ugodnog prenošenja prikupljenog papira omogućuje odmor u sjedećem ili ležećem položaju. Izloženi su i brojni drugi radovi poput posebnog štanda za prodaju časopisa, džepne svjetiljke na solarno napajanje, kućice za ptice i torbice jastuka. Svi izlošci na temu kroničnoga društvenog problema beskućništva nakon izložbe donirani su onima za koje su i osmišljeni.
- Ovakvi projekti, koji se na Studiju dizajna izrađuju u sklopu programa, imaju višestruke ciljeve. Prije svega, studenti moraju svladati program predviđen za određeni semestar. U ovom slučaju to je bio četvrti semestar kolegija Projektiranje - industrijski dizajn, u kojem je opća tema zadataka dizajn za poznatoga korisnika, a cilj je razumijevanje uloge korisnika, ciljne skupine ili segmenta tržišta pri projektiranju proizvoda osobne ili opće namjene - objasnio je profesor Mladen Orešić s Arhitektonskog fakulteta koji je zajedno s diplomiranom dizajnericom Petrom Vrdoljak osmislio projektni zadatak.
Teme iz okružja
Dodao je da proces predviđa savladavanje analize čimbenika dizajna u odnosu na korisnika, procjenu potreba, želja i mogućnosti, definiranje uputa, zahtjeva i kriterija za dizajn te primjenom metoda i tehnika kreativnog promišljanja dizajniranje rješenja koje daje neku novu vrijednost.
- Da bi tijek zadatka bio zanimljiviji, dakle i efikasniji, u pravilu nalazimo teme iz stvarna okružja. Tim pristupom studenti stječu iskustvo profesionalnog rada, primaju i nalaze realne ulazne informacije na osnovi kojih mogu bolje razumjeti tematiku, a ovim su zadatkom i posebno senzibilizirani za razumijevanje društvenih problema. Osim toga, često se na takvim projektima događaju poznanstva i naknadne osobne suradnje, a katkad se dolazi do rješenja zanimljivih za realizaciju, na čemu studenti dodatno grade samopouzdanje i užitak stvaranja - zaključio je profesor Orešić.