U biznisu, kao i u životu konstantna je jedino promjena, poruka je s prve konferencije servisa Moj-eRačun „Docloop 2018.“. Konferencija je okupila više od dvije stotine polaznika iz 125 tvrtki, vodećih domaćih proizvođača ERP i računovodstvenih softvera koji čine Moj-eRačun Mrežu, najveću infrastrukturu za razmjenu eRačuna i drugih eDokumenata u jugoistočnoj Europi.
- Prije pet i pol godina krenuli smo s idejom da SME tržištu omogućimo jednostavnu primjenu digitalne tehnologije kako bi ojačali poduzetništvo u Hrvatskoj i ubrzali gospodarski rast. Započeli smo proces integracija s najvažnijim IT kompanijama na domaćem tržištu i danas s ponosom možemo reći da je 85 posto njih naš aktivni partner - istaknuo je na konferenciji Marko Emer, direktor servisa Moj-eRačun. Ideja konferencije, dodaje, proizašla je iz potrebe da sa spomenutim partnerima ucrta daljnji tijek ostvarivanja njihovog zajedničkog cilja - potpune digitalizacije poslovanja u svim gospodarskim granama o čemu se posebno govorilo u sklopu panela „Digitalna transformacija“.
- S obzirom na to da se pojmovi vezani uz digitalnu transformaciju često razumiju drugačije, važno je definirati kako se digitalna transformacije definira u kontekstu poslovanja organizacija i različit je pojam od digitalizacije. Digitalna transformacija poslovanja je temeljita promjena u organizaciji i načinu tradicionalnog poslovanja korištenjem digitalnih tehnologija i primjenom novih poslovnih modela s ciljem poboljšanja performansi organizacije i brže prilagodbe u okruženju koje se stalno i brzo mijenja - kazao je na panelu Vedran Antoljak, direktor tvrtke Sense Consulting. Kako pojašnjava, pojmom digitalizacije možemo opisati činjenicu da neka tvrtka ima računala, dok digitalna transformacija obuhvaća daleko veći segment poslovanja.
Usklađivanje s EU normom za eRačun
U sklopu konferencije Docloop 2018. servisa Moj-eRačun održana je tehnička radionica za više od 125 tvrtki proizvođača ERP i računovodstvenih softvera. Partnerima integratorima servisa Moj-eRačun predstavljene su tehničke specifikacije implementacije elektroničkih dokumenata (eOtpremnica, eOdobrenja, eTerećenja i drugih knjigovodstvenih isprava) s ciljem potpune digitalizacije poslovnih procesa. Također, predstavljene su tehničke novine vezano za implementaciju Zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi te rješenje kojim servis Moj-eRačun svojim partnerima omogućava sukladnost s EU normom za eRačun.
- Do 40 posto digitalne transformacije poslovanja vezano je uz promjenu informacijsko-komunikacijske tehnologije i primjenu digitalnih poslovnih alata. Preostalih 60 posto puno je zahtjevniji dio digitalne transformacije poslovanja, a povezan je uz jačanje digitalnih kapaciteta organizacije, točnije razvoj inovativnog poslovnog modela, kreiranje novih usluga i proizvoda, promjene u organizaciji poslovanja i korporativnoj kulturi, stvaranje agilnog digitalnog poslovanja te stvaranju uvjeta za održiv poslovni sustav spreman za kontinuirane inovacije i promjene - zaključio je Antoljak.
U prihvaćanju tog trenda, pojasnio je Dino Oreški iz tvrtke Consulta, prednjače Amerika i Azija, dok je Europa negdje na sredini, usvajajući nove tehnologije nešto sporije.
- Danas postoje CRM-ovi koji korisnika povezuju s tvrtkama na svim platformama, od emaila do komunikacijskih kanala kao što su Viber i WhatsApp. Činjenica je da morate stalno biti dostupni i odgovarati na potrebe klijenata. Prije 15 ili 20 godina, dok nije bilo društvenih mreža, kada bi vam se potrgale tenisice od tisuću kuna mogli ste eventualno poslati nekakvo pismo proizvođaču i nadati se da će vam odgovoriti. Danas, u vremenu Facebooka i drugih društvenih mreža, svoje nezadovoljstvo ili zadovoljstvo možete iskazati istoga trenutka i riječima i slikom, zbog čega i oni moraju promptno reagirati. Digitalizacija, očito je, donosi brojni benefit, posebice kad se pametno koristi - pojašnjava Oreški.
U pozitivnim primjerima digitalne transformacije u Europi prednjače Skandinavske zemlje, Finska i Estonija, a neke od tih pozitivnih praksi uskoro će uvesti i Hrvatska.
- Još 2015. i u samom Ministarstvu gospodarstva, koje je zakonodavno tijelo za Zakon o eRačunu u javnoj nabavi, postojao je veliki otpor prema eRačunima i digitalizaciji, stoga ne čudi da je i ostatak tržišta, recimo to tako, pružao otpor. Srećom, sada kad smo na izmaku 2018. digitalizacija je postala imperativ. Kroz CEF će za digitalizaciju biti na raspolaganju tri milijarde eura, a Ministarstvo gospodarstva će, uz postojeće projekte digitalnog poslovanja, sljedeće godine pokrenuti projekt START kroz koji ćemo budućim poduzetnicima omogućiti otvaranje poduzeća od kuće, bez odlazaka na trgovački sud, bez javnog bilježnika, bez administrativnih troškova, obilaženja institucija i trošenja vremena - istaknula je tijekom panela Maja Radišić Žuvanić, voditeljica službe za digitalno gospodarstvo u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta.
Potpuna eliminacija papira u poslovanju
U sklopu prodajno-marketinške radionice servis Moj-eRačun predstavio je smjer razvoja novih usluga koje će kod korisnika povećati konkurentnost i eliminirati papir u segmentu robno-materijalnog poslovanja. Predstavljene su nove funkcionalnosti i instrumenti koji će dodatno potaknuti korištenje eRačuna i ubrzati i pospješiti njihovu naplatu. Na radionici je također obrađena tema Zakona o izdavanju elektroničkih računa u javnoj nabavi i što to znači za korisnike. Kako povećati zadovoljstvo korisnika i pružiti mu cjelovitu lepezu usluga bez potrebe korištenja usluga drugih pružatelja, također je bila jedna od tema. Radionicu su polaznici iskoristili kako bi s organizatorima prošli najčešća pitanja o eRačunima i digitalnom poslovanju svojih korisnika.
Digitalni početak poslovanja budi optimizam, no bez uspješne i efikasne digitalne transformacije postojećih poduzeća i dobrih lidera i rukovodstva koje daju podršku takvoj transformaciji, rečeno je na panelu, promjene nisu moguće.
- I sami pružatelji usluga, od informacijskih posrednika do proizvođača softvera, a u konačnici, ali ne i najmanje važno, onih koji će te proizvode koristiti, moraju ići ukorak s vremenom pa čak povremeno i „gurati“ digitalna rješenja za koja tržište trenutno ni ne shvaća da treba. Uzmimo za primjer eRačun kao najrašireniju knjigovodstvenu ispravu na svijetu. Za njega zasigurno možemo reći da je neki začetnik šire digitalizacije jer za sobom neminovno povlači uporabu eArhive i DMS sustava za ovjeravanja, potpisivanje i likvidaturu eRačuna, ali i stvara naviku kod korisnika da počnu zahtijevati i dodatni set digitalnih dokumenata kao što su eOtpremnica, eTerećenje, ePrimka, eOdobrenje i druge eKnjigovodstvene isprave - rekao je Marko Emer u sklopu panela.
S tim se složio i Vedran Antoljak dodavši kako uspješna i efikasna digitalna transformacija mora održati priljev prihoda od postojećih proizvoda i usluga, ali i stvoriti nove izvore prihoda, povećati efikasnost i prilagodljivost na promjene, smanjiti troškove poslovanja kroz optimizaciju poslovanja i povećanje produktivnosti, osnažiti interne kapacitete i kompetencije te razviti znanja i vještine nužne za digitalno doba; ubrzati donošenje odluka, bolje institucionalizirati korporativne standarde, stvoriti održivo poslovanje ili poboljšati korisničko iskustvo.
- Globalna vrijednost tržišta digitalne transformacije u 2017. godini je procijenjena na 1.200 milijardi dolara. Do 2019. godine se pretpostavlja daljnji rast ulaganja u digitalizaciju te se predviđa vrijednost tržišta na 1.700 milijardi dolara. Za Hrvatsku, istraživanje govori da će do kraja 2018. godine 59 posto tvrtki na skali do pet nalaziti na drugoj ili trećoj razini digitalnog razvoja, što znači da ćemo biti između slabe integracija digitalnih usluga i internih procesa i digitalni, no ne i inovativni - pojašnjava Antoljak.
Istraživanje učinaka digitalne transformacije prema studiji Ekonomskog Instituta u Zagrebu iz 2018. pokazuje da bi ubrzanje digitalnog poslovanja za 10 posto godišnje dovelo do 11 posto većeg BDP-a, 120.000 novih radnih mjesta i izvoz od 200 milijardi eura. Isto istraživanje kaže da je samo 17 posto tvrtki intenzivno digitalizirano, samo 16 posto koristi društvene mreže, dok je primjerice ta brojka u Sjedinjenim Američkim Državama 80 posto, te ih samo 26 posto koristi ERP.
- Digitalna transformacija poslovanja ne obuhvaća samo administrativne poslovne procese ili proizvodnju robe. Svaka usluga koju nudite na tržištu može biti konkurenta samo kroz pametnu provedbu digitalne transformacije. Mi smo prepoznali da tržište treba nove metode učenja stranih jezika po prilagođenom programu i u realizaciji naših ideja, digitalizacija je bila neminovan proces. Za godinu ili dvije možda Azija i Amerika neće držati primat u digitalizaciji, možda upravo u Hrvatskoj iduće godine bude proizveden prvi robot za učenje engleskog jezika, umjetna inteligencija na kojoj trenutno radimo - okupljenima je na panelu ispričala Ana Babić, direktorica tvrtke Transelector. U prilog tezi da svaka usluga na tržištu zahtjeva dobru i efikasnu digitalnu transformaciju, govori i primjer platforme DuArt Europan Actors, čija je direktorica, Sanja Drakulić također sudjelovala kao panelistica na „Docloop 2018.“ servisa Moj-eRačun.
- U trenutku kad Google nije davao niti jedan relevantan podatak o domaćim glumcima koje smo tražili, shvatili smo da moramo razviti platformu na kojoj ćemo ih sve objediniti. Kroz godine su, osim domaćih glumaca, svoje mjesto tu našli i glumci iz Bosne i Hercegovine i Slovenije. Projekt se neminovno morao širiti i rasti kroz baze statista, umjetnika vrlo specifičnih vještina i slično, zbog čega danas imamo najkompletniju platformu u filmskoj umjetnosti upravo kroz digitalizaciju- pojasnila je Drakulić.
Iz ovih iskustava je vidljivo, istaknuo je Marko Emer iz servisa Moj-eRačun, da je podjednako važno razvijati vlastita rješenja kako bi se klijentima ponudila veća vrijednost, ali i konstantno umrežavanje s drugim proizvođačima digitalnih rješenja s ciljem gospodarskog rasta Hrvatske.
- Vrijeme je da počnemo izvoziti znanje, a ne ljude. Tvrtke okupljene u infrastrukturu Moj-eRačun mreže izvrstan su pokazatelj da su naša softverska rješenja važan kotačić digitalne transformacije koje može podjednako kvalitetno biti korisna u čitavom svijetu. Servis Moj-eRačun to je već dokazao u svega šest mjeseci djelovanja u Srbiji, a dodatnu potvrdu našeg i rada naših partnera integratora imat ćemo iduće i godine poslije širenjem na tržišta Mađarske i Poljske te Češke, Slovačke i Rumunjske - zaključio je Marko Emer, direktor servisa Moj-eRačun.