Lider doznaje da će Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta tijekom 2020. godine raspisati natječaj kojim će se iz fondova EU dodijeliti nepovratnih 250 milijuna kuna namijenjenih digitalizaciji hrvatskih poduzeća kako bi se pripremila za industriju 4.0.
Digitalizacija je jedan od strateških projekata Europske unije nastao kako bi se njezino gospodarstvo moglo nositi s Kinom, SAD-om, Japanom i upravo zato ono mora provesti digitalizaciju industrije.
- Za digitalnu transformaciju odvojena su golema sredstva i hrvatska poduzeća ne smiju propustiti tu priliku jer, ne provedu li digitalizaciju, domaće se tvornice neće moći prilagoditi industrijskoj revoluciji 4.0 i postat će nekonkurentne – ističe dr. sc. Nedjeljko Štefanić, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje i vlasnik tvrtke Culmena.
Njegov projekt '100 pametnih tvornica' novi je koncept poduzeća u kojem se povezuju proizvodne i ICT tehnologije. Industrija 4.0 trend je u poslovanju poduzeća u sklopu kojeg se povezuju digitalne tehnologije s mehaničkim komponentama proizvodnog procesa, odnosno, to je novi pristup upravljanju poduzećem, čiji je glavni proizvod pametna tvornica. Projekt je poduprla Vlada, otvoren je za mala, srednja i velika proizvodna poduzeća, a koristi se inovativnom integralnom metodologijom Culis. Ako tvornica želi uvesti koncept Smart Factories, najprije mora urediti procese, prepoznati gubitke koje stvara, dignuti razinu vještina i znanja ljudi, naučiti ih pravilnoj komunikaciji. Kad se urede procesi, tek tada se provodi digitalizacija i primjenjuje na sve procese, proizvode i usluge.
Tri faze za uspjeh
– Primjena je relativno skupa, ali uspješna digitalizacija povećava produktivnost, smanjuje pogreške i gubitke, ubrzava proizvodni proces i čim se to postigne, produktivnost raste za 15 do 20 posto – naglašava Štefanić.
Prema metodologiji Culis koju je osmislila tvrtka Culmena, a koja se može primijeniti kako u industriji, tako i u uslužnom sektoru, javnom sektoru i javnoj upravi, digitalizacija se provodi u tri faze.
Prva faza digitalizacije odnosi se na uvođenje tzv. Lean menadžmenta kojim se optimiraju, unaprjeđuju i poboljšavaju poslovni i proizvodni procesi poduzeća, čime se povećava produktivnost. Ta se procedura provodi od četiri do osam mjeseci, ovisno o zahtjevnosti procesa. Zatim se pristupa digitalnoj transformaciji poduzeća koja traje između 12 i 18 mjeseci.
Treća faza digitalizacije odnosi se na uvođenje Green menadžmenta, kojim se potiče uporaba obnovljivih izvora energije i uvodi cirkularna ekonomija, što podrazumijeva da se otpad nastao u proizvodnom procesu obrađuje i vraća u proizvodnju. Važan dio Green menadžmenta odnosi se na sinergijski odnos čovjeka i prirode, odnosno prilagodbu poslovanja koje neće onečišćivati okoliš.
Primjeri dobre prakse
U sklopu projekta '100 pametnih tvornica' sudjeluje tvrtka Spiroflex iz Slavonskog Broda u kojoj je tijekom primjene Leana pokrenuta i digitalizacija. U taj su proces uložili više od 250 tisuća kuna koje su dobili iz fondova EU namijenjenih za unaprjeđenje i optimizaciju procesa. Štefanić ističe da im se investicija već vratila jer su ostvarene uštede od 15 do 20 posto u materijalu, vremenu, kvaliteti i produktivnosti, nema kašnjenja, isporuke su na vrijeme, sa stopostotnom točnošću.
U Culmenin proces digitalizacije uključila se i tvrtka Klimaoprema iz Samobora. Ona je također najprije počela s uvođenjem Lean menadžmenta koji je uspješno proveden tijekom 2019., u što je do sada uloženo oko 350 tisuća kuna, a u 2020. dodatno će intenzivirati proces transformacije u pametno poduzeće i digitalizaciju, za što će novac osigurati dijelom iz fondova EU, a dijelom iz ušteda ostvarenih primjenom Lean menadžmenta.
I tvrtka Metal Elektro iz Donje Zeline koja proizvodi platforme za prijevoz automobila i elektroenergetski program, počela je s digitaliacijom u sklopu projekta '100 pametnih tvornica', također najprije uvođenjem Lean menadžmenta, koji je poslije proširen i na ostale procese. Procese je pokrenuo prije nekoliko mjeseci u kojima je uvedeno trideset posto procedura prema Lean menadžmentu i, iako proces nije gotov, već su ostvarene uštede i poboljšanja. Kako tumači Štefanić, za deset posto smanjena je potrošnja materijala i utrošenog vremena, a tijekom potpune primjene očekuju se znatne dodatne uštede.