U Hrvatskoj su potrošačke cijene u rujnu na godišnjoj razini porasle za 1,4 posto, što predstavlja nešto višu inflaciju nego mjesec dana ranije, čime je ponovno dosegnuta najviša stopa inflacije u Hrvatskoj unazad četiri godine, a analitičari Raiffeisenbank Austrije (RBA) procjenjuju da bi prosječan rast potrošačkih cijena u 2017. mogao iznositi 1,2 posto.
Rast potrošačkih cijena u rujnu za 1,4 posto, nešto je viši od stopa zabilježenih prethodna tri mjeseca - u kolovozu je inflacija iznosila 1 posto, srpnju 0,8, a u lipnju 0,7 posto, ali je na razini stopa iz travnja i ožujka. To su najviše stope inflacije u Hrvatskoj od kolovoza 2013. godine, nakon tri godine dezinflacijskih pritisaka odnosno negativnih stopa inflacije.
>>>DZS: Blago porastao broj zaposlenih u industriji na godišnjoj razini
Službena statistika pokazuje da su u rujnu na godišnjoj razini najviše, za 6,2 posto, porasle cijene u restoranima i hotelima, pri čemu su cijene u ugostiteljstvu rasle za 6,7 posto, ponajviše zahvaljujući 7,2-postotnom porastu cijena u restoranima i kafićima. Istodobno su cijene smještaja povećane za 2,2 posto.
S rastom od 3,4 posto slijede cijene hrane i bezalkoholnih pića, dok su cijene alkoholnih pića i duhana na godišnjoj razini rasle 2,4 posto. Kod hrane su najviše povećane cijene povrća (10,3 posto), mlijeka, sira i jaja (za 8,3 posto) te ulja i masti (6,8 posto), dok je rast cijena alkoholnih pića i duhana najviše bio pod utjecajem 2,8 postotnog povećanja cijena duhana.
Za 2,2 posto rasle su istovremeno cijene prijevoza, ponajprije zahvaljujući 3,2-postotnom poskupljenju održavanja osobnih prijevoznih sredstava, s obzirom da su cijene usluga prijevoza smanjene za 1,7 posto u rujnu ove u odnosu na rujan prošle godine.
>>>DZS: Prosječna cijena kvadrata novog stana u Zagrebu iznosi 11 770 kuna
Godišnju stopu rasta cijena od 0,8 posto službena statistika bilježi u sektoru rekreacije i kulture, dok su cijene u sektoru obrazovanja rasle za 0,7 posto, a cijene raznih dobara i usluga te u sektoru zdravlja za 0,1 posto.
Ukupni rast cijena na godišnjoj razini ublažile su cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, koje su u rujnu ove godine bile 0,9 posto niže nego godinu dana ranije, kao i cijene komunikacija, koje su se spustile za jedan posto. Pale su i pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 0,4 posto, dok su cijene odjeće i obuće ostale nepromijenjene.
Na mjesečnoj su razini potrošačke cijene u rujnu ove godine u odnosu na kolovoz rasle nešto brže nego na godišnjoj razini, za 1,5 posto.
Pritom su najviše porasle cijene odjeće i obuće, za čak 18 posto, pri čemu su cijene odjeće u rujnu bile više za 22,7 posto nego u kolovozu, dok je obuća poskupjela za znatno nižih 8,7 posto.
Slijede cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, s mjesečnim rastom od 2,5 posto, dok se u ostalim kategorijama potrošnje bilježe niske mjesečne stope rasta, od 0,2 posto kod raznih dobara i usluga te alkoholnih pića i duhana i u sektoru zdravlja, do 0,5 posto u prijevozu.
Pad cijena na mjesečnoj razini bilježi se, pak, u restoranima i hotelima, za 0,9 posto, kod rekreacije i kulture, za 0,5 posto, pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstava te komunikacija, za 0,3 posto.
Kumulativno, u prvih devet mjeseci ove godine, prema podacima DZS-a, potrošačke su cijene ukupno porasle za 0,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
>>>DZS: Prosječna plaća porasla na 6.005 kuna zahvaljujući poreznoj reformi
- Nakon tri godine dezinflacijskih pritisaka odnosno negativnih stopa inflacije, prosječan rast potrošačkih cijena za 2017. mogao bi iznositi 1,2 posto, procjenjuju analitičari Raiffeisenbank Austrije (RBA). Kako dodaju, skromne stope inflacije s laganom tendencijom prema 2 posto trebale bi se zadržati sve do 2019. i u Hrvatskoj i u eurozoni.
- Posljedica je to očekivanja o vrlo umjerenom rastu cijena na svjetskim robnim tržištima, primarno sirove nafte, te izostanka značajnog utjecaja inflacije potražnje unatoč nominalnom i realnom rastu plaća te posljedičnom rastu potrošnje. Umjerena inflacija i stabilnost tečaja time će omogućiti nastavak izrazito ekspanzivne monetarne politike, koja je usmjerena k osiguranju niskih kamatnih stopa kroz izrazito visoku likvidnost u sustavu, zaključuju analitičari RBA.