Europska središnja banka (ECB) ocijenila je u srijedu da su pritisci u financijskom sustavu eurozone i u proteklih šest mjeseci bili blagi, upozorivši ipak na "značajne" rizike u predstojećem razdoblju.
"Rizici po financijsku stabilnost, generirani na financijskim tržištima, i dalje su značajni i to ponajprije zbog mogućih daljnjih naglih promjena cijena", stoji u ECB-ovoj polugodišnjoj analizi financijske stabilnosti u eurozoni.
>>> ECB proglasio 2016. najboljom postkriznom godinom
U proteklim je godinama potražnja za državnim obveznicama zemalja koje ulagači smatraju stabilnima - poput Njemačke - bila snažna budući da su na glasu kao sigurna ulaganja a aktualno je okruženje obilježeno političkom neizvjesnošću. Zbog toga su njihove cijene visoke a prinosi ulagača niski. To bi se moglo promijeniti s obzirom na moguće više prinose u SAD-u, poduprte promjenama monetarne i fiskalne politike i bržim gospodarskim rastom i novim kabinetom predsjednika Donalda Trumpa, što bi moglo potaknuti ulagače da povuku novac iz europskih obveznica i prebace ga preko Atlantika.
Ako veliki iznosi u kratkom roku promijene adresu, cijene europskih obveznica mogle bi snažno pasti, što bi za banke u eurozoni, osiguravateljske kuće, mirovinske fondove i ostale institucije značilo "osjetne gubitke kapitala", upozorili su iz ECB-a.
U tom bi slučaju prinosi na obveznice zemalja eurozone naglo porasli, što ne bi bilo popraćeno istodobnim poboljšanjem izgleda za rast, pojašnjavaju iz ECB-a. To bi značilo da bi "nedostatne strukturne reforme i fiskalne prilagodbe... mogle izložiti pritisku održivost javnih financija u pojedinim zemljama", dodaju. Stoga zemlje eurozone moraju napraviti domaću zadaću i poboljšati otpornost na financijske šokove, poručuju iz Frankfurta.
>>> ECB: Središnje banke očekuju veće ovlasti, nastavak korištenja nekonvencionalnih alata
Među ostalim rizicima izdvajaju kontinuirano nisku profitabilnost banaka u eurozoni, zakočenu niskim kamatnim stopama i visokom razinom nenaplativih kredita u pojedinim zemljama. Ukazuju također na snažne cjenovne pritiske i neefikasno poslovanje zbog velikog broja konkurentskih institucija. U osvrtu na britanski izlazak iz EU, u ECB-u primjećuju da "unatoč tome što podiže aktualnu razinu političke neizvjesnosti... Brexit sam po sebi trenutno ne spada među značajne rizike po financijsku stabilnost eurozone".
Čak se i na dulji rok "rizik ograničavanja pristupa gospodarstva eurozone financijskim uslugama u segmentu poslovanja s bankama i građanima nakon izlaska Velike Britanije... čini ograničen", zaključuju.