Europska komisija kritizirala je Vladinu politiku kojom su proširene povlastice ratnim veteranima i članovima njihovih obitelji. Povećanje njihovih najviših mirovina i nedostatan trud Vlade da reintegrira veterane na tržište rada, prigovor su koji su ove godine uputili iz EK hrvatskoj Vladi, a on se već godinama provlači kroz godišnje izvještaje Komisije gdje se upozorava kako su povlastice koje u Hrvatskoj imaju veterani i ekonomski problematične i društveno nepravedne.
Komisija u ovogodišnjem izvještaju podsjeća da je ‘zakon koji je usvojen u studenom 2017. otvorio mogućnost da se još ljudi registrira kao ratni veterani te je smanjio dobnu granicu odlaska veterana u mirovinu i proširio mogućnost da njihovi članovi obitelji naslijede veteranske mirovine‘, uvevši ‘dodatne socijalne povlastice za veterane, kao i obavezu financiranja veteranskih udruženja‘. Naglašavaju i da su veteranske u prosjeku dvostruko veće od običnih mirovina, piše tportal koji je odlučio istražiti koliko se zapravo izdvaja za branitelje.
>>> Plenković: 1,1 milijardu proračunskih kuna za branitelje realno održivo
Prvi je onaj vidljivi dio - 1,3 milijarde kuna koji se iz proračuna izdvaja za Ministarstvo branitelja za socijalnu pomoć, zdravstvenu skrb i stambeno zbrinjavanje. Za mirovine koje su regulirane posebnim propisima izdvaja se 6,1 milijardu kuna, a najnovije izmjene zakona omogućuju povećanje osnovice za minimalnu mirovinu priznavanjem dvostrukog staža za vrijeme sudjelovanja u obrani te proširenjem mirovinskih prava za pripadnike HVO-a. Kada se uračunaju sve nove povlastice, izdvajanja za braniteljske mirovine će prema projekcijama Ministarstva rada i socijalne skrbi 2025. godine dosegnuti 8,3 milijarde kuna.
tportalova računica još uključuje i ‘nevidljiva‘ izdvajanja za povlastice koja također opterećuju državni proračun, ali teško je odrediti koliko točno. Uz najkritiziraniji benefit - prednost pri zapošljavanju ili korištenju javnih usluga, koje ne koštaju, ali izazivaju nezadovoljstvo, tu su carinske i porezne olakšice pri nabavi automobila te oslobođenje od plaćanja sudskih, upravnih i javnobilježničkih pristojbi, kao i participacije u zdravstvu. Branitelji su oslobođeni i od naknade prilikom prenamjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko. Ako znamo da se ta naknada kreće od 2,5 posto do pet posto tržišne vrijednosti zemljišta, ne bi se moglo procijeniti ove gubitke beznačajnima.
Pratite Lider na društvenim mrežama [mks_social icon="facebook" size="48" style="square" url="https://www.facebook.com/lider10media/" target="_blank"][mks_social icon="linkedin" size="48" style="square" url="https://www.linkedin.com/company/lider-press-dd/" target="_blank"][mks_social icon="twitter" size="48" style="square" url="https://twitter.com/lider_press" target="_blank"][mks_social icon="instagram" size="48" style="square" url="https://www.instagram.com/lider.media/" target="_blank"]