Ususret izborima za Europski parlament koji će se održati krajem sljedećeg mjeseca u nekoliko nastavaka predstavit ćemo stavove stranaka o najvažnijim pitanjima iz područja europske politike kako bi javnost imala jasniji pregled sličnosti i razlika u programima. U prvom nastavku Liderove ankete donosimo odgovore Hrvatske narodne stranke – liberalni demokrati.
Koji je vaš stav o euru?
Načelno, monetarna integracija kao dio ukupnih europskih integracija stvara preduvjete za jačanje gospodarstva, kao i za poboljšanje kvalitete života građana tako da – HNS jest za uvođenje eura, no to je veliki i važan zahvat u kojega treba ući vrlo mudro i pažljivo. U takve velike promjene ne treba srljati. Mnogi ekonomski analitičari procjenjuju da Hrvatska još uvijek nije spremna za to – možemo ili uspješno smanjivati javni dug, osigurati deficite ispod tri posto BDP-a… Ponovno, stvari moramo rješavati iznutra, postaviti zdrave ekonomske temelje – smanjiti rashodovnu stranu proračuna, smanjiti javnu potrošnju… Postoje europski primjeri koji još nisu uveli euro, a ekonomski bolje stoje od nas. Dugoročna vizija i ekonomska stabilnost, interes građana, a onda sa strukom donijeti najbolje moguće rješenje za Hrvatsku.
O Schengenu?
HNS se bez zadrške zalaže za ulazak Hrvatske u Schengen, jer je to dodatni korak u europskoj integraciji, i vjeruje da ćemo kao i u prethodnim slučajevima kao zemlja dokazati spremnost da ispoštujemo sve uvjete i preuzmemo odgovornost. Vjerujemo da će se to u konačnici i dogoditi, kao što vjerujemo da Slovenija neće blokirati Hrvatsku, jer bi takva odluka izravno išla i njoj na štetu.
O blokiranju pristupanja Srbije Europskoj uniji?
Kratko i jasno – Hrvatska Srbiji mora pomoći na njenom europskom putu, i svojim iskustvima pri zatvaranju svih poglavlja pregovora, a posebno poglavlja 23. Kad kažemo pomoći, onda to znači podrška u pripremi izmjena onih pravnih regulativa koje su prepreke u njihovim pristupnim pregovorima. Zato se zalažemo da se čim prije ispune svi uvjeti iz poglavlja 23 kako bi se proces mogao odvijati čim brže. Naravno, naša spremnost za pomoć mora imati i svoj pozitivan odgovor i praksu iz Srbije. Hrvatski je interes razvijanje dobrosusjedskih odnosa i suradnja sa svim zemljama u okruženju na njihovom putu prema članstvu u Europskoj uniji. Ako je srbijanski interes članstvo u EU, a ne sjediti na dvije stolice, onda tu ne bi trebalo biti problema.
Proširenje Europske unije na europski jugoistok je od vitalnog nacionalnog interesa naše zemlje. Pri tom bismo posebno naglasili sigurnosnu dimenziju ovog proširenja. Našoj je zemlji vrlo važno stabilno i beskonfliktno susjedstvo, kako radi sigurnosti naših granica, tako i iz ekonomskih razloga, sigurnosti turizma i turističke ponude, ekonomskih odnosa naših poduzeća na tim tržištima.
Jeste li za više ili manje EU?
EUROPSKI TIM HNS-a
1. Matija Posavec 2. Tome Antičić 3. Ivana Nikolić Popović 4. Ruža Kovačević Bilić 5. Davor Nađi 6. Nataša Gabričević 7. Habib Tahiri 8. Kristina Bulešić 9. Alen Leverić 10. Morana Jokić 11. Tomislav Stojak 12. Stjepan Čuraj
HNS drži da je suštinska integracija svakog kutka pojedine zemlje članice u Europu zajedničkih vrijednosti te političkih, civilizacijskih i životnih standarda jedan od ključnih elemenata vlastitog političkog djelovanja. HNS apsolutno podržava ideju osnaživanja sigurnosne i obrambene politike Europske unije, jer Europska unija u skladu sa svojim globalnim značajem mora preuzeti i aktivnu ulogu u upravljanju globalnim procesima. Nadalje, ako postoji jedno tradicionalno političko područje u kojem je zajednički interes svih zemalja članica govoriti jednim glasom, onda je to upravo vanjska politika.
Međutim, iako je povećanje razine zajedničkog odlučivanja (ili „više EU“) željeni korak u unaprjeđenju učinkovitosti Europske unije, HNS smatra da ne treba u potpunosti ukloniti mogućnost veta državama članicama EU-a, nego jasno definirati situacije u kojima je on primjenjiv.
Koje su najvažnije teme za Hrvatsku u sljedećem sazivu parlamenta?
Najvažnije teme za Hrvatsku u sljedećem sazivu Europskog parlamenta su očuvanje onih standarda u kojima Hrvatska i unutar Unije prednjači, a to su čisto i sigurno životno okruženje. Ono gdje moramo napredovati, ali ne samo Hrvatska nego u pojedinim segmentima i EU kao cjelina, su ulaganja u obrazovanje, znanost, tehnološki razvoj, istraživanja, inovacije, izgradnju digitalne infrastrukture i malo i srednje poduzetništvo.
Tretira li se Hrvatsku ponekad kao drugorazrednu članicu?
Neravnopravnost je u svojoj srži nepravedna i njezino uklanjanje jedna je od glavnih tema i glavnih ciljeva u uređenim društvima. Možemo o tome govoriti i iz primjera Međimurja iz kojega dolazi naš nositelj liste i tamošnji župan Matija Posavec. Njegova se borba za ravnopravan položaj Međimurja, ali i cijelog sjevera zemlje, najviše ogleda po pitanju plaće. Tamošnja je produktivnost značajno veća od nacionalnog prosjeka, na svim su ljestvicama transparentnosti na vrhu, ali radnici imaju najniže plaće. To boli i protiv toga se borimo.
Isto je i sa EU. Ne mogu biti neke članice "jednakije" od drugih. Svaki naš kandidat na listi se obvezao da će se boriti iz petnih žila upravo protiv svih pokušaja da se nas manje članice stavi u drugi red. Zajednica europskih država je zamišljena kao zajednica ravnopravnih država članica i ona će to biti samo ako su članice jednakopravne. Sve ostalo više nije EU. Ne može biti Europa dvije brzine. Ili smo u istom vlaku ili taj vlak više ne vozi po istom voznom redu niti po istoj pruzi.
Kako ojačati hrvatski utjecaj u EU?
Najučinkovitiji način da ojačamo hrvatski utjecaj u Europskoj uniji je izbor apsolutno najboljih ljudi, profesionalaca koji razumiju sustav funkcioniranja Unije, na sve funkcije unutar zajedničkih institucija. Sve je unutar Unije institucionalizirano i svi mehanizmi se znaju, ali o pojedincima koje ćemo kao građani izabrati ovisit će kako će se unutar tih institucija i mehanizama snaći i na najbolji način predstaviti hrvatske interese i za njih se izboriti.
Dva su temeljna načina u operativnoj provedbi kako to napraviti – kroz zastupničke klubove u EU parlamentu (u našem slučaju ALDE) i kroz suradnju svih hrvatskih predstavnika, bez obzira na stranke i zastupničke klubove, oko tema koje su strateški interes Hrvatske. U ovom drugom slučaju, poželjno je da postoji za početak konsenzus unutar Hrvatske oko toga koji su naši strateški interesi i upravo zato HNS proklamira pristojnu politiku suradnje i rezultata, a ne uvreda, svađa i podjela.
Je li Hrvatska ukupno gledano profitirala ili ne od članstva?
Apsolutno je profitirala. Prvenstveno zato što smo postali integralni dio prostora koji u ovom trenutku predstavlja najbolje mjesto za život na planetu Zemlji, po objedinjenosti svih parametara kvalitete života – od gospodarskog razvoja, preko obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite, pa sve do demokratskih standarda i ljudskih prava. Život u takvoj sredini neminovno, protekom vremena, a kroz usvajanje standarda i zakona, rezultira ujednačavanjem kvalitete života svih Europljana.
Nadalje, činjenica da od ulaska bilježimo rast i BDP-a, i plaća, iako u mnogim područjima nismo proveli strukturne reforme za koje se HNS zalaže i koje uspješno provodi tamo gdje dobije priliku, govori o koristi Hrvatske od ulaska u EU. Na koncu, tu je i prilika koju sami moramo iskoristiti da kapitaliziramo financijsku korist kroz investicije i socijalne fondove Europske unije.