Poplava novih medijskih i društvenomrežnih sadržaja nije ugrozila slušanost radija. Pozadinski medij koji ne zahtijeva potpunu pozornost korisnika i dalje je svaki dan u životu većine građana. Programi se najčešće prate na putu između kuće i posla, u automobilima u kojima još nema cjenovno povoljnoga neograničenog interneta, ali automobilski su radijski FM prijamnici posljedično i dalje platforma koja se najviše upotrebljava. Osobe treće životne dobi radio slušaju najčešće kod kuće, zbog čega se na top-listi ‘gadgeta‘ dobro drže i klasični kućni FM prijamnici; mladi pak do 24 godine, koji unatoč YouTubeu, Facebooku i drugim kanalima i mrežama nisu odustali od radija, češće ga slušaju na laptopima i pametnim telefonima.
Podijeljena su mišljenja o dominantnim načinima na koje će se radio slušati za nekoliko godina. Jedni su uvjereni da će suvereni vladar etera i dalje biti FM, a drugi misle da će prvenstvo preuzeti ‘streaming‘ i digitalna tehnologija.
Procjenjuje se da će se slične navike slušanja zadržati i u idućih nekoliko godina te da će radio opstati u ulozi zvučne kulise tijekom vožnje, odmora ili obavljanja kućanskih poslova, a automobilski radioprijamnici i kućni radiouređaji ostat će platforme koje će se najviše upotrebljavati za slušanje radijskih programa. Očekuje se i blag porast upotrebe pametnih telefona i računala. Stručnjaci su složni samo u jednome: da će nove platforme u bliskoj budućnosti sve više poticati radio da slijedi trendove u tehnologiji, mijenja se i prilagođava navikama slušatelja. Njihova su mišljenja o dominantnim načinima na koje će se radio slušati za nekoliko godina, međutim, podijeljena: jedni su uvjereni da će suvereni vladar etera i dalje biti FM, a drugi misle da će prvenstvo preuzeti ‘streaming‘ i digitalna tehnologija.
Slijede Britanci, Danci, Švicarci…
Sudeći po opisanim ključnim zaključcima analize radijskog tržišta koju je u svibnju 2016. objavila Agencija za elektroničke medije, Hrvatska je još daleko od Norveške koja je početkom 2017. prva u svijetu rekla zbogom FM-u i odlučila prijeći na digitalno emitiranje. Prema pisanju The Guardiana, to bi do 2020. trebale učiniti Velika Brita nija, Švicarska i Danska. Da će klasična radijska difuzija FM odašiljačima i prijamnicima dulje odolijevati naprednim tehnologijama, misli direktor internetskoga Radija 808 koji u neravnopravnoj utrci s FM-om jedva uspijeva ugrabiti svoj dio marketinškog kolača i poticajnih sredstava, pa prkoseći tržišnoj logici nekako preživljava, najviše zahvaljujući entuzijazmu svojih pokretača.
- Zdušno se zauzimamo za uvođenje i ovog trena jedini smo istinski zagovaratelji DAB-a (digital audio broadcasting, nap. a.). Vidimo se u distribuciji digitalnog radija s pomoću kojega bismo dobili svoj komadić etera i zasad teško nam dostupne slušatelje u automobilima. Srećom, europski su regulatori odoljeli raznim pritiscima i sačuvali VHF-3 Band za digitalni radio kojem je otvoren put za primjenu i razvoj. Dakle, zahvaljujući telekomima publici će biti sve dostupniji ‘streaming‘-mediji, a klasične radijske stanice sve će više distribuirati program radijskim multipleksima. O kojem je razdoblju riječ, teško je precizno reći. Vidim DAB u zagrebačkom eteru do kraja godine i predviđam da će toj distribuciji trebati bar dvije godine da se donekle etablira, odnosno da publika koja će posegnuti u džep radi novih radijskih prijamnika ili u kupnji novog automobila uz DAB prijamnik na formularu staviti kvačicu. Na ruku nam ide, naravno, i sve veća dostupnost interneta u automobilima - optimističan je direktor Radija 808 Gordan Antić, uvjeren da će internetski radio prosperirati izjednačenjem s klasičnim radijskim postajama, barem zbog mogućnosti sufinanciranja i razumijevanja oglašivača.
Zapreka razvoju
Radio na prijamniku najviše slušaju 58-godišnjaci, a što se dob slušatelja smanjuje, to se češće sluša na tabletima, mobitelima i društvenim mrežama.
Premda za sada nema ni slabašnih naznaka da će digitalne platforme uskoro istisnuti klasične radijske prijamnike, za digitalnu su budućnost (koja će jednom sigurno doći, za pet do deset godina, procjenjuje se) spremni na najslušanijemu domaćem radiju. Prošle je godine Narodni radio uložio u tehnologiju prilagođenu platformi DAB (engl. digital audio broadcasting).
- U osuvremenjenje opreme i prostora uložili smo više od 2,5 milijuna kuna, što je golemo ulaganje na koje su, nažalost, spremni samo rijetki mediji kod nas iako su upravo ulaganja, najprije u radijsku infrastrukturu, a onda i u programsko i tehničko osoblje, potrebna kako bi hrvatska radijska industrija mogla pratiti korak sa svjetskim trendovima. Digitalna platforma svakako je budućnost radija u Hrvatskoj, nudi mnogo mogućnosti, no, nažalost, radijski nakladnici danas su zbog financijske situacije osuđeni usredotočiti se na preživljavanje, zbog čega u toj platformi vide ponajprije trošak. On u kumulativu neće biti veći od analogne platforme odašiljanja signala, ali dok zakonodavac ne odluči potpuno ugasiti FM odašiljanje signala, bit će im dodatan trošak. To je ključna zapreka razvoju digitalne platforme koju nakladnici naglašavaju u raspravama na okruglim stolovima na tu temu – kaže direktor Narodnog radija Katijan Knok. Na takvo ulaganje nisu spremni na Radiju 101. Njihova programska direktorica Maša Golubić vjeruje da će proći još mnogo vremena dok se kod nas ne ukine FM i uvede digitalno emitiranje.
Posvuda publika Ipak, u nastojanju da dopru do što više mladih slušatelja, od novih tehnologija i digitalnih platformi ne bježe.
Digitalno emitiranje radijskog programa, a s njim i izjednačavanje tržišnog položaja FM i internetskih radija, budućnost je koja čeka i Hrvatsku. Ipak, daleko je od Norveške koja je početkom 2017. prva u svijetu rekla zbogom FM-u i odlučila prijeći na digitalno emitiranje.
- Radimo na onome što više nije budućnost, nego sadašnjost, a to su digitalne platforme, ‘web-streaming‘, slušanje radija s pomoću aplikacija, društvenih mreža. Treba se prilagoditi ponudom slušateljima sadržaja na svim platformama, mislim da smo u tome uspješni. Nekad kad ste se probudili, prva je stvar bila upaliti radio; danas najprije uzmemo u ruke telefon na kojemu su nam sve informacije. Osim što vas žele čuti, slušatelji vas žele i vidjeti, zato, recimo, ‘live stream‘ na Facebooku izvrsno prolazi. Treba razvijati kampanje i sadržaj koji će povezati sve platforme, radimo na tome. Sadržaj iz etera želimo slušateljima predstaviti i na internetu i na društvenim mrežama putem videa, fotografija, internetskog prijenosa uživo, ‘podcasta‘. Kad je riječ o slušanosti ‘streamom‘, Radio 101 treća je radijska postaja po slušanosti u Hrvatskoj – otkriva Golubić.
Nestanak FM-a ne očekuje uskoro ni Danijela Novosel, programska direktorica Otvorenog radija, na kojem nisu zanemarili da se način uporabe sadržaja ubrzano mijenja. – Klinci od dvije-tri godine sami kopaju po YouTubeu i traže sadržaj koji ih zanima, zato kao medij gledamo šire od radija. Želimo biti brend koji će biti ondje gdje je naša publika. Namjerno kažem publika jer nam nova tehnologija omogućava da imamo i čitatelje i gledatelje te, naravno, slušatelje. To se neće dogoditi preko noći. I navika je tu izvrsna stvar jer velik dio publike i dalje želi naš klasični program. Ali kako će naša publika postajati svjesnija toga, tako će otkrivati da smo i mi posvuda gdje nas očekuje i treba. Prema našim podacima, i ‘stream‘ i aplikacija Otvorenog radija jako su slušani, posebno među mlađom populacijom. Navika slušanja u automobilu sigurno je česta, to je gotovo ritual. Sjednete, vežete pojas, upalite auto i odmah radio. Jer tad imate nekoga uza se u vozilu, niste sami. Nakon automobila prema slušanosti su tu sigurno sva radna mjesta, od trgovine do ureda - kaže nam Danijela Novosel.
Potrošačka ulaganja
Na laptopima i pametnim telefonima radio će vrlo vjerojatno i dalje biti najslušaniji, a mobilne su platforme Wi-Fijem spojene na cjenovno dostupniji neograničeni internet. Brže promjene navike slušanja radija, posebno među mlađom i srednjom generacijom koje nisu odrasle na internetu, ali se njime danas svakodnevno služe, odredit će najviše dostupnost interneta i cijena podatkovnog prometa. Digitalno emitiranje radijskog programa, a s njim i izjednačenje tržišnog položaja FM i internetskih radija, budućnost je koja jednog dana sigurno čeka i Hrvatsku. Hoće li sve radijske postaje spremno dočekati nove trendove i uložiti u digitalnu tehnologiju te kako će građanima, posebno onima treće životne dobi, koji uz radijske prijamnike provode najviše vremena, pasti opremanje kućanstava i automobila digitalnim prijamnicima, teško je za sada prognozirati.