Bivši njemački kancelar Gerhard Schröder imenovan je direktorom ruske državne naftne kompanije Rosneft, a preuzet će i funkciju direktora plinovoda Nord Stram 2 koji je u vlasništvu nacionalne naftne kompanije Gazprom.
Prema pisanju Financial Times tvrtka trenutno posluje pod sankcijama Zapada nametnutim nakon što je 2014. Moskva anektirala Krim.
Na press konferenciji održanoj prilikom njegova imenovanja izjavio je da na novoj funkciji planira predstavljati Njemačku i održavati dobre odnose dviju država, te dodao kako on osobno nije bio pobornik uvođenja sankcija ruskim tvrtkama od strane Zapada.
>>>Nijemci planiraju još jedan plinovod prema Rusiji
Na ranije održanoj izvanrednoj skupštini u St. Petersburgu dioničari su izglasali isplatu dividendi u iznosu od 50 posto neto dobiti tvrtke u skladu s MSFI standardima, te proširenje nadzornog odbora društva na 11 članova, u kojem će sjediti i Schroder.
Igor Sečin, izvršni direktor kompanije, za Schrodera je kazao kako vjeruje da će doprinijeti internacionalnom razvoju poslovanja tvrtke izgradnjom prisutnosti te tvrtke na europskom tržištu, te razviti konstruktivne odnose sa zapadnim partnerima.
Schröder je svoju političku karijeru gradio u redovima socijaldemokrata, a funkciju kancelara vršio je u razdoblju od 1998. do 2005. godine. Vijest o njegovu imenovanju izazvala je oštre kritike diljem njemačke političke scene.
Norbert Rottgen, voditelj vanjskopolitičkog odbora Bundestaga smatra kako Schröder iskorištava slavu temeljenu na tituli bivšeg kancelara kako bi ju dobro unovčio radivši za tvrtku koja je glavna komponenta sustava moći predsjednika Putina.
>>>Danci i Šveđani ujedinjeni protiv ruske propagande
Kontroverze oko Schröderova odnosa s Rusijom započele su 2006. kada je imenovan predsjednikom odbora dioničara Gazpromovog plinovoda Nord Stream ispod Baltičkog mora.
Drugi plinovod koji prolazi istom rutom, Nord Stream 2, kojeg financiraju europske kompanije Shell, Engie, Uniper, OMV i Wintershall postao je žarište europskih pitanja s obzirom na to da mnoge države istočne Europe smatraju kako će ugroziti energetsku sigurnost kontinenta povećanjem ovisnosti o ruskom plinu.