Hrvatska i Rumunjska protive se Europi više brzina, a u uspostavi jedinstvene Europske unije i smanjivanju razlika između ‘stare‘ i ‘nove‘ Europe mogla bi znatno doprinijeti i Inicijativa triju mora, ocijenili su u ponedjeljak u Bukureštu hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i njezin rumunjski kolega Klaus Iohannis.
Grabar-Kitarović, koja boravi u trodnevnom službenom posjetu Rumunjskoj, razgovarala je s Iohannisom nakon svečanog dočeka ispred predsjedničke palače Cotroceni.
>>> Rumunjska europski prvak u gospodarskom rastu
Dvoje čelnika ocijenilo je u obraćanju novinarima nakon sastanka da dvije države imaju odlične međusobne odnose, naglasivši da su razgovarali o zajedničkim pozicijama kao članice Europske unije i NATO.
"I Hrvatska i Rumunjska zalažu se za jednu jedinstvenu Europsku uniju. Izrazito smo protiv Europe više brzina, Europe koja bi imala jezgru i periferiju, protiv bilo kakve Europe koja ne bi svima pružala jednake šanse za razvoj", rekla je Grabar-Kitarović.
"Zato smo i pokrenuli Inicijativu triju mora ... ta je inicijativa prije svega usmjerena na koheziju europskog prostora", dodala je.
"U Europi se nažalost šire razlike između takozvane stare i nove Europe ili između europskoga istoka i zapada. Te razlike treba doslovno izbrisati i na samom ovom prostoru kroz izgradnju temelja za gospodarski razvoj i veću kompetitivnost naših gospodarstava, kroz izgradnju prometne infrastrukture, energetske infrastrukture, ali i kroz digitalizaciju i širenje širokopojasnog interneta", kazala je Grabar-Kitarović.
>>> EK: Hrvatska i Španjolska na vrhu po naplati PDV-a, Rumunjska na dnu
Iohannis je naglasio da je Inicijativa Jadran-Baltik-Crno more ključna "za razvoj infrastrukture u našoj regiji". "A kad kažem regiji, mislim na sve države koje su nedavno postale članicama Europske unije i kojima su još uvijek potrebni važni impulsi za razvoj", rekao je Iohannis. "Infrastrukturne veze gotovo u potpunosti nedostaju u smjeru sjever-jug. Želimo da Inicijativa triju mora bude vidljivija, želimo promovirati i jasno predstaviti zajedničke projekte", rekao je rumunjski predsjednik.
On je također naglasio da dvije zemlje imaju slična stajališta glede europskih tema. "Obje države žele postati članice Schengena, obje države žele imati na raspolaganju europske strukturalne fondove", kazao je.
"Razgovarali smo sasvim prirodno i o budućnosti Europske unije i složili se da je vrlo važna bolja integracija i uklanjanje razlika između različitih članica EU-a", rekao je Iohannis.
Dvoje predsjednika trebalo bi se u utorak obratiti gospodarstvenicima na Hrvatsko-rumunjskom gospodarskom forumu, a tijekom današnjih razgovora naglasili su da ima puno prostora za proširenje gospodarske suradnje između dviju zemalja.
>>> Hrvatski i rumunjski premijer potpisali sporazum za jačanje gospodarske razmjene
"Prostor za poboljšanje odnosa osobito je otvoren na području gospodarstva ... naša je bilateralna gospodarska suradnja, posebno u području ulaganja, iznimno skromna i nadam se da će se ona proširiti nakon ovog posjeta, da ćemo imati konkretne rezultate - konkretne projekte i konkretne poslove između dviju država", rekla je Grabar-Kitarović.
"Prostor je ogroman, od IT tehnologija, preko obnovljivih energija, do ulaganja u infrastrukturu ... hrvatske tvrtke dobre su u izgradnji prometne infrastrukture, ali i u području željeznica, lokomotiva i željezničkih vagona, niskopodnih tramvaja", rekla je hrvatska predsjednica.
Iohannis i Grabar-Kitarović razgovarali su i o suradnji u NATO-u, te naglasili važnost njegovanja dobrih odnosa s SAD-om. "I za Hrvatsku i za Rumunjsku vrlo su važni transatlantski odnosi i želimo naglasiti da transatlantski odnosi ne moraju biti suprotni europskim odnosima već se oni moraju međusobno nadopunjavati", kazao je Iohannis.
>>> Croatia Airlines u prvom, svečanom letu Zagreb-Bukurešt
Jedan od vrhunaca trodnevnog boravka hrvatske predsjednice u Rumunjskoj bit će i posjet hrvatskoj zajednici na zapadu zemlje. Tijekom razgovora Iohannis i Grabar-Kitarović naglasili su iznimno dobar položaj Hrvata u Rumunjskoj i Rumunja u Hrvatskoj. "Naše su manjine naše bogatstvo", rekla je hrvatska predsjednica, također naglasivši da joj je "iznimno drago da je Rumunjska prepoznala i da aktivno radi na razdvajanju hrvatskog i srpskog jezika". Najavila je da će se osim katedre na Sveučilištu u Bukureštu otvoriti i katedra za hrvatski jezik na Sveučilištu Zapad u Temišvaru.
Hrvatska predsjednica će u utorak u Bukureštu održati odvojene radne sastanke s čelnicima rumunjskog parlamenta, te s patrijarhom Rumunjske pravoslavne crkve Danielom. Na Bukureštanskom sveučilištu održat će predavanje pod naslovom "Doprinos Hrvatske konsolidaciji Europe", a također će se obratiti i gospodarstvenicima dviju zemalja na Rumunjsko-hrvatskom gospodarskom forumu.
U srijedu Grabar-Kitarović putuje u Temišvar gdje će održati predavanje na početku akademske godine na Zapadnom sveučilištu. Istoga dana će posjetiti mjesta Karaševo, Klokotić i Lupak u kojima će se susresti s predstavnicima hrvatske zajednice u Rumunjskoj.