Hrvatska vlada trebala bi provesti plan da postupno udvostruči iznos novca koji građani plaćaju u mirovinske fondove kako bi pomogli sanirati gubitke u mirovinskom sustavu, kazao je u utorak predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima Damir Grbavac za Reuters.
Grbavac je pritom istaknuo kako članovi udruge trebaju više mogućnosti za ulaganje u hrvatsko gospodarstvo ukazavši na veoma kratku listu hrvatskih kompanija koje se žele uvrstiti na burzi ili traže ulagače na tržištu kapitala.
>>> Mirovinski fondovi preživjeli Agrokor, imovina porasla 9,5 posto
Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka izjavile su kako, uz ostale reforme, Hrvatska treba reformu mirovinskog sustava ako želi osigurati dovoljno zdravo gospodarstvo da se pridruži eurozoni.
- Mirovinski fondovi mogu pridonijeti održivosti mirovinskog sustava zavisno o tempu postepenog povećanja uplata u fondove koji bi, prema planu, trebali iznositi 10 posto bruto plaće, kaže Grbavac koji je i predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog fonda.
Porezni obveznici sada uplaćuju pet posto bruto plaće u obavezni mirovinski fond te 15 posto u državnu blagajnu kao dio sustava međugeneracijske solidarnosti.
Razne Vlade su obećavale povećati doprinose i uvesti druge reforme otkad su predstavljeni privatni mirovinski fondovi 2002., ali analitičari tvrde da je vlast opetovano doživljavala neuspjeh u provođenju dugoročnih i vjerojatno nepopularnih mjera koristeći se ‘flaster potezima‘.
>>>Pavić: Mirovinski fondovi na vrijeme su se riješili dionica Agrokora, mirovine nisu ugrožene
U ovom trenutku fondovi ulažu većinu svoje imovine u hrvatski dug i samo 10 posto u strane investicijske instrumente.
Više od 40 posto državne potrošnje za mirovine - oko 36 milijarde kuna na godinu, trenutno dolazi iz poreznih prihoda budući da doprinosi iz sustava međugeneracijske solidarnosti ne zadovoljavaju potrebe, osobito ako se u obzir uzmu niska stopa zaposlenosti i velik broj umirovljenika.
Na kraju prošle godine imovina četiriji obaveznih mirovinskih fondova dosegla je 91,9 milijardi kuna što je 26 posto BDP-a.
- Prema tom udjelu, nakon Švicarske, Hrvatska je na vrhu ljestvice zemalja srednje Europe. Međutim, naš ključni problem su ograničene mogućnosti ulaganja u zemlji, kazao je Grbavac.
U ovom trenutku fondovi ulažu većinu svoje imovine u hrvatski dug i samo 10 posto u strane investicijske instrumente.
>>>Povećanje aktualne vrijednosti mirovine za 2,1%
- Naša izloženost stranoj imovine mogla bi malo porasti, ali glavnina ulaganja mora biti fokusirana lokalno i zato bismo voljeli vidjeti ekspanziju na tržištu kapitala kroz nove brzorastuće tvrtke, osobito one u IT sektoru koje su orijentirane prema stranim tržištima. Sada je najdinamičniji sektor turizam, ali razmatramo nove mogućnosti u energetskom sektoru i prometnoj infrastrukturi, zaključio je Grbavac.
Prije godinu dana Vlada je iznijela ideju da na burzu stavi 25 posto dionica HEP-a, no dosada nisu napravljeni nikakvi konkretni koraci prema realizaciji te ideje.