Ništa, izgleda, nije prebizarno kada je u pitanju Europska unija. Iako je nakon iscrpnih višemjesečnih pregovora Grčke i Europske unije o trećem paketu zajmova toj zemlji 2015., tadašnji ministar financija Janis Varufakis izvukao kraći kraj, danas je ta ista Europska unija na korak da prihvati osnovni zahtjev u međuvremenu proskribiranog ministra.
>>> Eurostat: Hrvatski suficit uz bok grčkom i bugarskom
Varufakis je, naime, tada prvenstveno zahtijevao da se otplata enormnog duga veže izravno za uspješnost ekonomije, što bi značilo da će Grčka u lošim vremenima plaćati manje i obrnuto. Jednako tako, odbačeni ministar kojeg je premijer Aleksis Cipras na kraju odlučio žrtvovati da bi mirne duše mogao potpisati kapitulaciju, tada je tvrdio kako paket zajmova neće riješiti grčki dug (takozvana ‘extend and pretend‘ logika, odnosno produži i pretvaraj se) i još uvijek nije demantiran, premda zemlji uskoro ističe treći paket zajmova nakon kojeg bi se trebala vratiti tržišnom zaduživanju.
Grčki dug i dalje iznosi oko 180 posto BDP-a, zbog čega će neki oblik rasterećenja biti neizbježan, kako je Varufakis tvrdio, pogotovo ako se u igru želi vratiti Međunarodni monetarni fond. On je odavno odbio financijski sudjelovati u europskoj farsi mijenjanja jednog duga (bankarskog) drugim (javnim) i sudjeluje samo u nadzornoj ulozi, dok god se ne postigne dogovor o rasterećenju duga, a to bi se po svemu sudeći moglo uskoro naći na repertoaru europskih lidera.
Treći paket istječe u kolovozu ove godine, pa će se ministri financija eurozone okupiti u Sofiji u petak kako bi pokušali postići politički dogovor o ‘izlaznom paketu‘ za Grčku do lipnja, pri čemu će rasterećenje igrati ključnu ulogu.
>>> Općina u Grčkoj dobila odgodu plaćanja duga do 4144. godine
Kako piše Financial Times, okosnica dogovora europskih vlada bit će vezivanje otplata sa ekonomskim uspjehom, čime bi se izbjeglo izravno rezanje duga kojem se protive europski ‘jastrebi‘ okupljeni oko Njemačke. Riječ je, dakle, o Varufakisovoj ideji za koju prije nekoliko godina mahom ti isti lideri nisu željeli niti čuti, da bi je sada ponudili kao spasonosno rješenje začaranog grčkog kruga.
Razlike, navodi dnevnik, još uvijek postoje.
Njemačka bi više političke kontrole nad takvim mehanizmom, dok bi Francuska, MMF i Komisija da ga se automatizira jednom kada je implementiran. Druga linija razdora proizlazi iz iznosa koji bi se ovim putem pokrio, s obzirom da Njemačka želi plan primijeniti na 130 milijardi eura koje Grčka duguje iz drugog paketa zajmova, s čime Fond nije zadovoljan jer misli da je premalo.
Stav MMF-a iznimno je bitan Europljanima, posebice Njemačkoj koja otpočetka svakako želi da Fond igra ulogu u grčkoj drami, s tim da bi u ovom slučaju njegovo sudjelovanje imalo i važan simbolički značaj – MMF smije sudjelovati samo u financijski održivim projektima.
>>> Varufakisova ‘Adults in the Room‘ - Moderna dokumentarna verzija Orwellove Životinjske farme
Drugim riječima, vraćanje u financijsku konstrukciju signaliziralo bi tržištu utemeljenost grčkog izlaska iz programa. Treba, naravno, pričekati konačni dogovor koji bi vrlo lako mogao modificirati ovu ideju po potrebi članica eurozone, ali činjenica ostaje da se rješenje temelji na Varufakisovom izvornom prijedlogu. Ako ovakvo rješenje zaista bude primijenjeno, bivši ministar će dobiti barem djelomičnu satisfakciju, premda ne treba sumnjati da će njegovi brojni kritičari prigodno zaboraviti što je svojedobno predlagao.