Bruto domaći proizvod (BDP) u prvom kvartalu ove godine porastao je za 3,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, procjena je koju je u srijedu objavio Državni zavod za statistiku. Iako je taj rast iznenađujuće visok, ne treba se previše veseliti, smatra ekonomist Guste Santini.
- Budući da je ovo procjena, podatak o rastu BDP-a treba uzeti s rezervom, treba vidjeti koliko će sve izgledati u konačnici kada se objave pravi rezultati. U svakom slučaju 3,9 posto rasta je lijep rezultat. Ipak, umanjuje ga činjenica da prethodno razdoblje s kojim se ovaj rezultat uspoređuje i nije bilo tako impresivno, odnosno da je prvi kvartal 2018. bio prilično loš. Prethodna stopa rasta je bila manja. Ono što je dobro, kad se gleda struktura rasta, je da izvoz roba i usluga dinamično raste. Najzdraviji dio rasta gospodarstva događa se kada inozemna potražnja raste, kad izvoz roba raste. To treba uočiti, podržati i pohvaliti - komentirao je za Lider procjene rasta BDP-a Santini.
Ističe da je izvoz usluga standardno visok i stoga očekivan. Kompenzacija će, međutim, biti vidljiva u drugom kvartalu, kada će do izražaja doći nesretna strana turizma - da vrijeme i meteorološki uvjeti determiniraju kretanje izvoza turističkih usluga.
- Jako sam rezerviran prema dominantnom rastu turizma. Turizam je kao plaha životinja, kao srna koja se osjeća sigurno i veselo, ali čim malo nešto frcne, plaha srna će pobjeći. Bojim se da će drugi kvartal u turizmu značajnije podbaciti bez obzira na to što nas uvjeravaju da to neće biti tako.
Građevinski balon
- Kad se gleda po granama kojima se ostvaruje bruto dodana vrijednost, bode oči veliki rast građevinarstva. Ono je u odnosu na prvo tromjesečje 2018. kada je bilo na 2,1 posto, poraslo na visokih 11,6 posto. To mi stvara sumnju ne napuhuje li se novi građevinski balon, a baloni su uvijek opasna priča - kaže Santini koji zaključuje kako su, sve u svemu, pokazatelji dobri, ohrabrujući na neki način u odnosu na stope rasta koje su procijenile hrvatske i međunarodne institucije.
Rezultati pokazuju da gospodarstvo raste nešto bolje od procjena, što ima i negativan aspekt jer te procjene treba gledati s rezervom. Kad se predviđanja rade s odstupanjima, teško je reći da imamo model koji dobro procjenjuje buduća kretanja, upozorava osnivač Rifina te ističe kako bi trebalo vidjeti kompletno kretanje kamatnih stopa i kreditnu aktivnost.
- Činjenica da građevinarstvo raste, znači da je rasla i kreditna aktivnost. Ako je ona rasla brže od BDP-a, mi smo u deflacijskoj zoni, a na to ne treba gledati s optimizmom.
Također, Santini drži da bi se trebalo vidjeti i kako se puni proračun.
- Ako su porezi rasli brže od planiranih, to je pokazatelj da je gospodarstvo moglo ostvariti bolji rezultat da je bilo manje porezne presije - kaže ekonomist te još jednom ponavlja svoj stav da Hrvatska ne bi trebala imati poreznu presiju koja premašuje 30 posto, a statistike pokazuju da se ona kreće između 37 i 38 posto. Dodaje kako je u poreznom rasterećenju podržavao ministra Zdravka Marića, ali čini mu se da se od porezne reforme odustalo.