Član uprave HEP-a Petar Sprčić najavio je na Liderovoj konferenciji ‘Energetska budućnost Hrvatske‘ da će HEP do kraja godine ishoditi lokacijsku dozvolu i početi radove na hidroelektrani Kosinj, odnosno Senj 2, a tijekom iduće godine bi trebao otvoriti i projekte vjetroelektrane i solarne elektrane. Sprčić nije želio otkrivati lokacije vjetro i fotonaponskih elektrana, ali njegov kolega iz uprave RWE-a Zoran Miliša otkrio je da RWE razmatra zajedničko ulaganje s HEP-om u projekt solarne elektrane.
>>>Otvorena 7. Liderova konferencija ‘Energetska budućnost Hrvatske’
- Svoj portfelj želimo učiniti što više obnovljivim i imamo ulagačke projekte. Osim revitalizacije postojećih elektrana, do kraja rujna ćemo ishoditi lokacijsku dozvolu za HE Kosinj i nakon toga kopamo. Iduće godine planiramo i jednu vjetroelektranu i jedan solar, ne mogu otkrivati sada imena tih projekata. Nadzorni odbor HEP-a treba donijeti i investicijsku odluku o novom postrojenje u EL-TO u Zagrebu. Do 2030. godine zacrtali smo povećati proizvodnju iz obnovljivih izvora energije za 50 posto i za to ćemo neke vjetroelektrane i solare kupiti, a neke razviti – rekao je Sprčić na okruglom stolu ‘Hrvatska između sigurnosti i zelene budućnosti‘.
Zoran Miliša iz uprave RWE Energija je podsjetio da je njegova matična kompanija jedan od većih svjetskih proizvođača energije iz obnovljivih izvora te da u svom portfelju ima i ogromne vjetroparkove i solarne elektrane. Dodao je i da ulaganje u proizvodnju iz takvih izvora mora imati tržišni razlog.
>>> Krajačić: Ne treba nam energetska strategija, trebaju nam akcijski planovi
- S HEP-om smo razmatrali ulaganje u jednu takvu solarnu elektranu kroz zajedničku tvrtku osnovanu nakon naše uspješne suradnje u Plominu i sad se još čekaju odluke obaju kompanija. Povećanjem cijene električne energije na burzama u Europi se isplati investicija u obnovljive izvore, s povratom investicije kroz sedam ili osam godina. Zašto u Dalmaciji ne bi proizvodili ogromne količine električne energije iz solara? Može, ali uz tržišni razlog. Ako je tržišno, investitori će sami dolaziti i pravni okvir mora biti takav da ulaganje bude sigurno. RWE je apsolutno za ulaganje u proizvodnju u Hrvatskoj i to bi željeli napraviti u suradnji s najvećom našom tvrtkom, HEP-om. Ta sinergija našeg iskustva i domaćeg znanja dala bi jednu win-win situaciju – ocijenio je Miliša. Ta bi elektrana, doznali smo, trebala biti na području srednje Dalmacije.
Tržišna matematika u obnovljivim izvorima energije, dakle, postoji. Maja Pokrovac iz gospodarsko-interesnog udruženja ‘Obnovljivi izvori energije‘ pozdravila je najave nacionalne elektroprivrede o ulaganjima u proizvodnju te je podsjetila da je u proteklih deset godina proizvodne investicije u energetici iznio privatni sektor. Zato je prigovorila što su privatnici slabo predstavljeni u radnoj skupini za izradu nacionalne energetske strategije.
- Smjernice nove strategije nisu javno dostupne. Nemam ništa protiv državnog sektora, ali skupina su u pravilu predstavnici državnih tvrtki, a jedine investicije u energetiku u posljednjih deset godina su došle iz privatnog sektora i to u obnovljive izvore – rekla je Pokrovac.
>>> MZOE u idućem periodu europskog financiranja vidi priliku i za hidroelektrane na rijeci Savi
Još je dodala i da posljednje tri godine nije bilo javnih poziva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost namijenjenih ulaganju u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, kao i da je prije toga povlačenje europskih sredstava za energetiku bilo slabo, a za obnovljive izvore zapravo i mizerno. Zamjenica direktora tog fonda Alenka Košiša Čičin-Šain, pak, najavila je nova i značajna sredstva za tu namjenu i za namjenu energetske učinkovitosti.
- Fond je napravio puno više nego što se u javnosti zna. Jedno je energetska učinkovitost, a drugo je što se ulaže u obnovljivce. Iz nacionalnih i europskih sredstava ukupno je uloženo 3,5 milijarde kuna u energetsku učinkovitost, što znači da je grad veličine Šibenika energetski obnovljen. Mali je broj bio mjera za obnovljivce, ali očekuju se novi javni pozivi i za energetsku učinkovitost u zgradarstvu kao i za obnovljive izvore energije. Za izgradnju solara na zgradama do kraja godine trebaju biti raspisana dva javna poziva, od kojih će veći s 30 milijuna eura financirati solare na zgradama privatnih osoba – rekla je Alenka Košiša Čičin-Šain.
Spomenula je i natječaj za sredstva za eko vozila, koji je bio ispunjen u svega 24 sata, te kroz koji je 12 milijuna kuna raspodijeljeno za kupnju 414 električnih vozila. U idućih desetak dana, najavila je, bit će i novi javni poziv za nabavu eko vozila namijenjen pravnim osobama.