Hrvatska gospodarska komora (HGK) predstavila je u ponedjeljak interaktivnu kartu investicijskog potencijala svih hrvatskih županija pomoću koje ulagači mogu doznati brojne informacije o specifičnostima svake županije te njihovim gospodarskim i ulagačkim potencijalima.
Digitalna platforna za investitore
Riječ je o digitalnoj platformi za potencijalne i postojeće investitore koja im može pomoći doznati razne informacije o županijama, njihovim ključnim gospodarskim granama, dostupnosti radne snage prema stupnju obrazovanja, stopi nezaposlenosti, obrazovnim institucijama, broju stanovnika, prosječnoj plaći, prometnoj infrastrukturi, poduzetničkim zonama i drugom. Očekujući da će interaktivna karta biti dodatni poticaj investicijama u županijama, potpredsjednik HGK Želimir Kramarić na predstavljanju je naglasio da je to i doprinos HGK poticanju investicija koje utječu na povećanje stope BDP-a.
- Interaktivna karta nastala je kao odgovor na dosadašnji nedostatak centraliziranog i objedinjenog digitalnog prikaza informacija o određenim parametrima u RH, koje su investitorima od ključne važnosti pri donošenju odluka o ulaganjima, kazao je Kramarić.
Glavni cilj
Na predstavljanju karte rečeno je i da je uočen nesrazmjer između ulaganja u Zagreb i u ostale županije, jer se na Zagreb odnosi 66 posto svih ulaganja, kao i da karta promovira cijelu Hrvatsku kao ulagački zanimljivu zemlju. Direktorica HGK-ovog Sektora za međunarodne poslove i EU Silva Stipić Kobali poručila je da "Hrvatskoj nedostaje definirana ulagačka i izvozna strategija, te da bi privlačenje investicija u proizvodni sektor trebao biti glavni cilj u idućem razdoblju".
>>>Lider invest u Bjelovaru: Sve veći interes ulagača za kvalitetna ulaganja okrenuta izvozu
Naglasila je da pomaci u ulaganjima postoje, ali i da se još se uvijek ne zna radi li se o dugotrajnom trendu s obzirom da je 2014. bila prva godina u kojoj se vidio jasni skok nakon ulagačkog zatišja koje je nastupilo s gospodarskom krizom 2008. Pet vodećih zemalja iz kojih se ulagalo u Hrvatsku od 2003. do 2016. bile su: Nizozemska s 21,1 postotnim udjelom, potom Austrija sa 17,3 posto, Njemačka s 9,5 posto, Luksemburg sa 7,3 posto te Mađarska sa 7,1 posto. U tom se razdoblju najviše ulagalo u financijsko posredovanje, zatim u trgovinu na veliko i ostale poslovne djelatnosti dok je najmanji udjel uložen u hotele i ugostiteljstvo, kazala je Stipić.