U studenom prošle godine bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je 41 milijardu eura, što je 6,4 posto ili 2,8 milijardi eura manje na godišnjoj razini, čime je nastavljen trend smanjivanja tog duga koji traje 24 mjeseca, navodi se u analizi Hrvatske gospodarske komore (HGK).
U odnosu na prethodni mjesec, inozemni dug porastao je u lanjskom studenom za 998 milijuna eura, što je ponajviše posljedica zaduživanja države putem izdavanja euroobveznice u iznosu od 1,275 milijardi eura.
>>> HGK: Javni dug u studenom dosegao rekordnih 300,2 milijarde kuna, ali kretanja i dalje povoljna
Unatoč tome, na godišnjoj je razini nastavljena tendencija smanjivanja inozemne zaduženosti.
"Riječ je o nastavku međugodišnjeg pada razine inozemnog duga koji je kontinuirano prisutan u posljednja 24 mjeseca pod utjecajem razduživanja opće države, monetarnih financijskih institucija i ostalih domaćih sektora", navodi se u analizi HGK, objavljenoj u četvrtak.
Pritom i dalje po visini godišnje stope pada, dvoznamenkaste, prednjači bruto inozemni dug monetarnih financijskih institucija, koji se neprestano smanjuje još od svibnja 2012., navodi se u analizi.
Smanjivanje inozemne zaduženosti bilježe i ostali domaći sektori (tvrtke), čiji se dug smanjuje u posljednja 23 mjeseca.
"Takve tendencije, uz skromne pomake u kreditnoj aktivnosti, rezultat su veće usmjerenosti tvrtki na financiranje na domaćem financijskom tržištu na kojem se bilježi pad kamatnih stopa, stoga se smanjuje atraktivnost i potreba inozemnog zaduživanja", navodi se u analizi HGK.
>>> RBA: Javni dug pao za 2,8 milijardi kuna na godišnjoj razini
Isto tako, u studenom je na godišnjoj razni dug opće države smanjen za 2 posto, a dug središnje banke za 24,2 posto, dok je istodobno porastao dug na temelju izravnih ulaganja za 6,8 posto, navodi se u analizi.
Analitičari HGK i u idućem razdoblju očekuju nastavak trenda smanjivanja inozemne zaduženosti, zahvaljujući smanjenju potreba države za financiranjem i povoljnim uvjetima za financiranje tvrtki na domaćem financijskom tržištu.
"Očekujemo nastavak pada udjela bruto inozemnog duga u BDP-u, što će pozitivno djelovati na smanjivanje rizika, osobito tečajnog, te pridonijeti mogućnosti poboljšanja kreditnog rejtinga zemlje", zaključuje u analizi Zvonimir Savić, direktor Sektora za ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore (HGK).