Svoju dosadašnju flotu od pet dronova, kao neizostavni dio potraga za nestalima i stradalima, Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) će ojačati s još pet novih najmodernijih bespilotnih letjelica opremljenih kamerama za još lakše i preciznije pretraživanje teško dostupnih terena, što će im, ističu, omogućiti da 24 sata dnevno koriste modernu tehnologiju na teritoriju cijele Hrvatske, što dosad nije bilo moguće.
Efikasno spašavanje
Nove letjelice olakšat će rad spasitelja, povećati brzinu potraga te pridonijeti većoj sigurnosti i HGSS-ovaca i stradalih, ističu u utorak u priopćenju iz Allianz grupe koja je omogućila nabavku dronova, te napominju kako na taj način dodatno unapređuju svoj rad u skladu s najvišim svjetskim standardima.
Pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić navodi kako novi dronovi za 15 minuta mogu pretražiti područje od oko 30 hektara, što nekoliko desetaka HGSS-ovaca inače radi satima.
- Dron može detaljnije pretražiti područje, osobito ako je nepregledno, dok helikopter koji leti brzinom od oko 60 kilometara na sat ne ostavlja mnogo vremena spasiteljima da brzo uoče objekt i reagiraju. Kamere koje nosi dron snimaju sve što ‘vide‘ te nam šalju snimku, koju iznova možemo pregledavati nekoliko puta i tako uočiti ako nam je nešto promaknulo, naglasio je Prizmić.
Intervencije potaknute avanturizmom
Navode da je u deset godina broj intervencija porastao pet puta, a godišnje se povećava za 20 posto, zbog čega procjenjuju da će se u sljedećih deset godina količina njihovog angažmana utrostručiti. Za takav trend povećanja prvenstveno je zaslužan, kažu, sve veći broj turista, osobito onih koji uživaju u avanturističkim aktivnostima u prirodi.
Iako HGSS ima posla tijekom cijele godine, s ukupno više od 1000 akcija spašavanja, čak polovica spasilačkih akcija događa se u tri ljetna mjeseca.
Najčešći uzroci nesreća u prirodi su padovi i poskliznuća, a jedna od opasnosti u visokim planinama za hladna vremena je i pothlađivanje. Najveći rizik postoji kod individualaca koji sami i nepripremljeni odlaze najčešće na planine uz obalu, što je uzrok čak 90 posto pogibija, a često stradavaju i berači šparoga, gljiva te skupljači puževa, ističu iz Allianza.