Hrvatska se sa 64,5 bodova nalazi na četrdesetom mjestu od 152 države na SEDA-inoj rang listi država poredanih po sposobnosti pretvaranja bogatstva u blagostanje. Od svih vrijednosti koje se uzimaju u obzir za ovu ljestvicu Boston Consulting Groupa, najvišu ocjenu Hrvatska je dobila iz jednakosti, 85,5, dok je najniža ocjena Hrvatskoj dodijeljena za visinu dohotka, tek 30,8.
Od iznimno visokih ocjena, treba izdvojiti i 84 boda za ekonomsku stabilnost, 80,9 za zdravstvo, 74 za civilno društvo, zatim 72,6 za infrastrukturu i 65,8 za obrazovanje. Druga i treća najniža ocjena koju je Hrvatska dobila idu za zaštitu okoliša, 53,8 i na kraju za zapošljavanje, tek 45,6.
Ovom 40. pozicijom Hrvatska je smještena iza dobrog dijela zemalja koje su devedesetih prošle tranziciju u tržišno gospodarstvo, pa su nas po sposobnosti pretvaranja bogatstva u blagostanje građana pretekle i Estonija, i Poljska, Češka, Slovačka, Latvija, pa i Mađarska.
„Hrvatska prema SEDA skoru spada u grupu razvijenijih zemalja CEE regije i općeniti je rezultat svrstava u grupu zemalja s visokim blagostanjem. Time je postignut definitivni odmak od susjednih zemalja jugoistočne Europe, no ipak postoji zaostajanje u odnosu na zemlje s kojima smo se donedavno uspoređivali radi tranzicije u tržišno gospodarstvo, poput Češke, Slovačke, Mađarske ili Poljske", rekao je naglasio je Tomislav Čorak, principal The Boston Consulting Group u Zagrebu.
>>>Hrvatska na 33. mjestu najbogatijih zemalja svijeta
Čorak dodaje da "visoka ocjena za infrastrukturu pokazuje kako se Hrvatska razvija u dobrom smjeru, no da prostora za poboljšanje ima, ukazuje relativno niski rezultat za obrazovanje i zapošljavanje. Sukladno savjetima koji proizlaze iz studije, zemlje koje već uživaju relativno visoku razinu blagostanja, trebaju nastaviti ulagati u obrazovanje i zapošljavanje. To znači da Hrvatska mora maksimalno raditi na očuvanju postojećih radnih mjesta, kao i otvaranju novih. Sve to neće biti moguće bez ozbiljnog ulaganja i u obrazovanje, pogotovo na području novih tehnologija bez kojih građani naše zemlje neće biti pripremljeni na izazove koje donosi globalizacija i stalne tehnološke promjene“.
Od zemalja bivše Jugoslavije, najbolje je pak pozicionirana Slovenija, na 21. mjestu sa SEDA skorom od 72,6 odmah iza Velike Britanije i Francuske.
Unaprijediti kvalitetu života ili poticati ekonomski rast?
U teoriji, rad na unaprjeđenju blagostanja građana je primarni cilj svih državnih politika i poteza svake vlasti. U praksi se, međutim, donositelji odluka suočavaju s odabirom između naizgled suprotstavljenih prioriteta: unaprjeđenjem kvalitete života građana i s druge strane poticanjem ekonomskog rasta. No jesu li ti ciljevi sukobljeni? Hoće li potezi usmjereni na unaprjeđenje blagostanja negativno utjecati na ekonomski rast ili suprotno, potaknuti ga?
Konzultanti The Boston Consulting Groupa tvrde kako nema potrebe birati između dobrobiti za građane i ekonomskog rasta, a novi BCG-ov izvještaj Procjene održivog ekonomskog razvoja za 2018. godinu (Sustainable Economic Development Assessment, skraćeno SEDA), otkriva kako države mogu blagostanje učiniti svojim prioritetom, a u isto vrijeme promovirati održiv i robustan gospodarski rast.
SEDA je alat koji je BCG lansirao 2012. godine, a dizajniran je kako bi omogućio uvid u relativno blagostanje građana neke zemlje i uspješnost država da bogatstvo pretvore u blagostanje, mjereno visinom prihoda.
U ovogodišnjoj analizi, koja je obuhvatila 152 zemlje i podatke od 2007. do 2016. godine, otkriveno je kako su zemlje koje bolje pretvaraju bogatstvo u blagostanje imale i brži ekonomski rast. Uz to, bile su otpornije na krizu koja je pogodila svijet 2008. i 2009. godine.
Ekonomski rast i blagostanje trebali bi biti konačan cilj svake dugoročne strategije razvoja. No, to se ne događa samo od sebe, već je rezultat dobro promišljenih odluka i politika koje te ciljeve pravilno uravnotežuju. Taj uravnoteženi pristup nije bitan samo u uobičajenim okolnostima, već i u vremenima krize. U takvim vremenima, zemlje se moraju oduprijeti napasti da im stimuliranje ekonomskog rasta ili smanjivanje fiskalnog deficita ide na štetu blagostanja.
>>>Istraživanje: Bogatstvo potiče tjelovježbu
Ovogodišnja analiza otkriva kako se blagostanje mijenjalo kroz godine od početka financijske krize (Simulaciju pronađite u SEDA: Interaktivni vodič ovdje). Uz procjenu koje su zemlje napredovale ili nazadovale u odnosu na druge, analiza otkriva da se u apsolutnim vrijednostima u proteklih deset godina blagostanje globalno povećalo, što pokazuju podaci na linku ovdje.
Analiza daje i smjernice koja područja, u istraživanju ih se naziva dimenzijama, zaslužuju posebnu pažnju u zemljama koje žele dodatno unaprijediti odnos ekonomskog rasta i blagostanja:
- Za zemlje koje već uživaju relativno visoku razinu blagostanja, ulaganja u obrazovanje i zapošljavanje imaju najveći učinak na unaprjeđenje blagostanja i ekonomskog rasta
- Za zemlje s relativno niskom razinom blagostanja, nije dovoljno usredotočiti se samo na područja koja su ključni stupovi razvoja, poput zdravstva i obrazovanja. Moraju unaprijediti i vladavinu prava, kritičan temelj održivog ekonomskog rasta, kao i infrastrukturu
- Unutar infrastrukture, digitalna povezanost ima osjetne učinke na sve dimenzije blagostanja. Ona bi trebala biti središnjom za donositelje odluka, posebice u digitalno slabo povezanim zemljama
Postoji li igra nulte sume između poboljšanja životnog standarda građana i ekonomskog rasta, često je središnje pitanje debata o različitim politikama. Teza autora BCG-ove studije je da zemlje koje više rade na stvaranju blagostanja i podizanja životnog standarda za svoje građane uživaju i robusniji ekonomski rast. Da bi se istražilo povezanost između blagostanja i rasta, nije dovoljno osloniti se na ustaljene mjere blagostanja. Bogatstvo zemlje ima presudan utjecaj na mnoge faktore koji utječu na blagostanje.
Zato su se u BCG-u koncentrirali na uspješnost zemalja u pretvaranju bogatstva u blagostanje, u čemu je SEDA koeficijent mjerilo, odnosno posrednik u tog pretvaranja. Kako bi bolje shvatili SEDA skor, treba ga usporediti s klasičnim pokazateljem BDP-a po glavi stanovnika. Usporedbom SEDA skora i BDP per capita moguće je vidjeti kako visina BDP-a po glavi stanovnika nije jednaka SEDA skoru, što znači da bogatstvo zemlje po glavi stanovnika ne znači da ta zemlja uspješno to bogatstvo pretvara u koristi za svoje građane. Na slici dolje prikazano je 25 najvećih gospodarstava svijeta i 25 najmnogoljudnijih zemalja.
Kako neke zemlje spadaju u obje kategorije ostaje nam 36 zemalja koje možemo nazvati „globalnim pokretačima“. Te zemlje predstavljaju 86 posto svjetskog gospodarstva i 78 posto svjetske populacije.
U BCG-u su analizirali odnos između blagostanja i rasta na dva načina. Prvo su proveli ekonometrijsku analizu veze između inicijalnog koeficijenta pretvaranja bogatstva u blagostanje za 152 zemlje pokrivene istraživanjem (koju predstavlja prosjek koeficijenata od 2007. Do 2009. godine), da bi zatim mjerili stopu rasta u sljedećih deset godina. Postoji značajna povezanost između ove dvije vrijednosti, čak i kad se izuzmu varijable poput stvaranja fiksnog kapitala ili javne potrošnje. Zatim su zemlje segmentirali u četiri grupe u skladu s njihovim inicijalnim koeficijentima i izračunali stopu rasta svake grupe u desetogodišnjem periodu. Otkriveno je da što je viši bio inicijalni koeficijent neke zemlje, tim viša je bila i kasnija stopa rasta.
Proučavali su i odnos između sposobnosti zemlje da pretvori bogatstvo u dobrostanje i otpornost na financijsku krizu. Među 63 zemlje u BCG-ovom data setu koje su tijekom financijske krize doživjele recesiju, one koje su imale viši koeficijent uspješnog pretvaranja bogatstva u blagostanje imale su i manji pad BDP-a tijekom 2008. i 2009. godine. Korelacija je porasla kad se iz varijable izuzeo i nacionalni dug. Među 27 „globalnih pokretača“ koji su ušli u recesiju, zemlje s višim koeficijentima trebale su manje mjeseci da bi iz recesije izašle i vratile se na pretkrizne razine rasta BDP-a, u usporedbi sa zemljama koje su imale niže koeficijente.
Kad se promatraju zajedno, nalazi istraživanja pokazuju da zemlje koje su se usredotočile na blagostanje ne dižu samo standard življenja svojih građana, već pripremaju svoju zemlju za jači i otporniji ekonomski rast. Naravo da ova analiza ne odgovara na cijeli niz pitanja, poput onog kako su politike štednje dugoročno utjecale na blagostanje i ekonomski rast. No, ipak naglašava politike i institucije koje promiču blagostanje imaju daleko dosežne pozitivne efekte. Donositelji odluka ne moraju birati između poticanja kratkoročnog ekonomskog rasta i unaprjeđenja kvalitete života svojih građana. Riječ je o ciklusu u kojem napredak u jednom polju dovodi do napretka u drugom.
Država koja ne zna provesti strategiju razvoja ne zna ni povećati kvalitetu svojih građana
Pozitivna korelacija između blagostanja i ekonomskog rasta naglašava činjenicu da nesposobnost neke zemlje da provede primjerene strategije razvoja ima osjetan negativni učinak na kvalitetu života građana, izravno kroz utjecaj na socijalu, kao i neizravno kroz manji ekonomski rast. Kako bi razvile dobre strategije, vlade moraju donositi teške odluke o tome kako uravnotežiti prioritete i alocirati ograničene resurse. U BCG-u su proučavali promjene SEDA renkinga tijekom proteklih deset godina – posebice dimenzije za koje se čini da su u vezi s najvećim napretkom, da bi shvatili temeljem kojih informacija su donesene neke od odluka koje su utjecale na promjenu poretka.
Otkriveno je kako su zemlje koje su najviše unaprijedile blagostanje svojih građana, one koje su najviše promijenile svoj SEDA skor, nadmašile one slabije u svim dimenzijama djelovanja. Uzrok ovome vjerojatno je u tome da dobre politike vlada često nisu usamljene ni jedinstvene, odnosno u tome da uspješna vlada ne donosi samo jednu, već više dobrih politika. Takvo učinkovito stvaranje politika u budućnosti će biti presudno zbog snažnih sila, poput tehnološkog razvoja, koje mijenjaju društva u cijelom svijetu.
Uspješne od neuspješnih najviše razlikuje uspjeh u zapošljavanju i obrazovanju
Je li početna točka razvoja zemlje presudna za odluku o tome koja područja treba unaprijediti kako bi se poboljšalo blagostanje građana? Analitičari BCG-a su, kako bi ovo proučili, 152 zemlje obuhvaćene istraživanjem podijelili u tri skupine utemeljene na njihovom SEDA skoru iz 2009. godine i podijelili svaku kategoriju u kvartile temeljene na poboljšanju SEDA skora od 2009. do 2018. godine. Za svaku SEDA dimenziju zatim su usporedili kako su najuspješnije zemlje napredovale u odnosu na najmanje uspješne.
Sve zemlje u gornjoj trećini najuspješnijih imale su velik napredak u infrastrukturi i zaštiti okoliša, a u isto vrijeme neznatno smanjenje kakvoće upravljanja, s relativno visokih razina, zbog pada indikatora poput političke stabilnosti i izostanka nasilja i terorizma. No, uspješne od neuspješnih najviše razlikuje uspjeh u dimenzijama zapošljavanja i obrazovanja.
Dokaze toga moguće je pronaći među pojedinim zemljama u gornjoj trećini SEDA skora. Kanada je kontinuirano napredovala tijekom proteklog desetljeća djelomice zahvaljujući obrazovanju, pa su tako danas u PISA rezultatima iz znanosti i matematike na razini zemalja poput Singapura, Južne Koreje i Japana. U Češkoj, koja je isto u gornjoj trećini najuspješnijih prema SEDA skoru, u isto se vrijeme kroz proteklih deset godina smanjivala stopa nezaposlenosti i povećavala stopa zaposlenosti.
U donjoj trećini SEDA renkinga, gdje su najmanje uspješne zemlje, zemlje koje su postigle najveći napredak su one koje su imale bolje rezultate u razvoju infrastrukture, obrazovanju i upravljanju.
>>>1% najbogatijih posjeduje pola svjetskog bogatstva
Tako je Indija, koja je započela s niskom SEDA skorom, a bila je u gornjem kvartilu prema napretku, učinila iznimno puno na unaprjeđenju infrastrukture. Zemlja si je postavila ambicioznu agendu ciljeva za izgradnju infrastrukture na gradskoj, državnoj i saveznoj razini, s ulaganjima u metro, luke, ceste i zračne luke. S druge strane je pak Ruanda ozbiljno napredovala u upravljanju. Uz borbu protiv korupcije, posvetili su se i zaštiti vlasničkih prava kroz uspostavu katastra.
Kloniti se inicijativa koje idu nauštrb ulaganja u obrazovanje i infrastrukturu
Analiza BCG-a ne implicira da postoji jedinstvena formula za unaprjeđenje blagostanja, jer isti recept ne postoji ni za dvije zemlje istih osobina, odnosno razine blagostanja i razvoja. Unaprjeđenje blagostanja ustvari ovisi o napretku u svim dimenzijama. No, analiza ukazuje na to da postoje dimenzije u kojima su snažan napredak ostvarile upravo zemlje koje su postigle i najveći napredak u SEDA skoru. Te dimenzije mogle bi biti ključna ograničenja ili uska grla u različitim fazama razvoja zemalja. Objašnjeno na drugi način: ako više zemalja napreduje u jednoj dimenziji, primjerice zdravstvu, ali tek ih par napreduje u nekoj drugoj dimenziji poput upravljanja, to znači da u toj drugoj dimenziji postoje značajni otpori napretku.
Uz tu primjedbu, BCG donosi nekoliko savjeta državnim dužnosnicima, kao i privatnom sektoru i liderima u nevladinom sektoru:
- Vlade bi se trebale kloniti inicijativa koje bi se provodile nauštrb ulaganja u obrazovanje i infrastrukturu. Uz mogućnost da na taj način smanje blagostanje građana, inicijative poput odluka o dodjeli industrijskih subvencija, a bez prethodno donesenih konkretnih ciljeva povećanja konkurentnosti, očuvanja zaposlenosti i rasta BDP-a, velikih ulaganja u obranu ili prevelikog naglaska na smanjenje zaduženosti mogu smanjiti dugoročnu stopu rasta zemlje. U isto vrijeme, zemlje bi trebale izbjegavati naprečac donositi odluke koje imaju utjecaja na upravljanje i vladavinu prava. Snažna vladavina prava i dobre prakse upravljanja važan su temelj, analiza pokazuje, za dugoročan ekonomski rast.
- Zemlje koje već uživaju relativno visoku razinu blagostanja, analiza pokazuje, trebaju nastaviti ulagati u obrazovanje i zapošljavanje. Napredak u ovim međusobno povezanim područjima pomaže građanima da se bolje pripreme za izazove globalizacije i stalnih tehnoloških promjena.
- Zemlje s relativno niskom razinom blagostanja trebaju pak imati na umu da nije dovoljno koncentrirati se na zdravstvo i obrazovanje. Ove zemlje će uživati u velikom broju blagodati ako uspiju unaprijediti upravljanje i institucije. U isto vrijeme, trebaju se posvetiti razvoju infrastrukture.
- U izgradnji infrastrukture, zemlje s niskom razinom blagostanja trebale bi se posvetiti prije svega digitalnoj infrastrukturi. U prošlosti, tu su najbolje rezultate postizale zemlje gdje su surađivali javni i privatni sektor.
Održivi razvoj cilj je svake zemlje, za što je presudno unaprjeđenje blagostanja svih građana. Bogatstvo zemlje važan je faktor za utvrđivanje blagostanja, no kako SEDA pokazuje, stvaranje blagostanja zahtijeva višedimenzionalni pristup, a ne samo povećanje bogatstva po glavi stanovnika.
Izostanak napretka u nekim dimenzijama onemogućava sveobuhvatni rast
Sposobnost da se bogatstvo pretvori u blagostanje dramatično se razlikuje među zemljama, što je odraz društvenih odnosa, političkih odluka i sposobnosti da se one provedu. Rezultat analize pokazuje da dobri rezultati imaju dvostruke koristi: zemlje koje bogatstvo bolje pretvaraju u blagostanje uz to i brže rastu. Taj je zaključak u skladu s recentnim istraživanjima koja pokazuju da inkluzivan društva dugoročno rastu održivije od drugih.
Što bi zemlje trebale činiti? Ovisi o njihovoj situaciji. Ne postoji čarobni štapić ni standardizirana rješenja. Ipak, očito je da izostanak napretka u nekim dimenzijama onemogućava sveobuhvatni rast blagostanja. Drugo, u različitim fazama razvoja zemlje različite dimenzije treba razvijati kako bi se postigao daljnji napredak.
Tijekom proteklih šest godina, SEDA skor je bio važan instrument za vlade i međunarodne organizacije tijekom revidiranja vlastitih strateških prioriteta. Korišten je za procjenu prednosti i nedostataka pojedinih zemalja, identifikaciju prepreka razvoju kao i postavljanje priorpiteta i nacionalnih strategija održivog razvoja, te kao vrijedan mehanizam za praćenje napretka i upravljanje implementacijom strategija.
Zemlje koje ne uspiju prepoznati svoje prioritete ulaganja u razvoj rasipat će vrijedne resurse i propuštati prilike za održiv ekonomski razvoj, te tako nastaviti zaostajati za drugim zemljama.
Cijeli tekst istraživanja pronađite ovdje.