Nakon dva desetljeća, Hrvatski sabor u srijedu je donio novi zakon o otocima koji treba osigurati uvjete za demografsku i gospodarsku revitalizaciju otoka i njihovu samoodrživost.
Otok se definira kao područje s razvojnim posebnostima, a uvodi se pojam otočnosti - skup geografskih, društvenih, povijesnih, gospodarskih i ekoloških posebnosti proizašlih iz potpune okruženosti morem.
>>>Hrvatski otok kao primjer održivog otoka u svjetskim razmjerima
Uvodi se novi model razvrstavanja otoka i novi pristup strateškom planiranju njihova razvoja. Proširuje se uporaba postojeće otočne iskaznice da sva prava temeljem zakona budu na jednom mjestu. Zakon obuhvaća mjere subvencioniranja javnog pomorskog i cestovnog prijevoza, besplatni prelazak mosta, izjednačavanje cijene pitke vode na kopnu i na otocima za kućanstva i za gospodarstvenike i dr.
Zakon uvodi otočne koordinatore čiji će rad financirati Ministarstvo regionalnog razvoja putem županijskih razvojnih agencija te će se voditi računa da se na svakom otoku u svakom trenutku znaju i pripremaju projekti na zajednički način.
Hrvatska ima 1244 otoka, do kojih je 50 naseljeno. Lani je u otoke uloženo 1,7 milijardi kuna, od 2004. gotovo 22 milijarde kuna.
Sabor je donio Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima koji bi trebao uspostaviti učinkovit sustav mjera koje će potaknuti povratak, ostanak i naseljavanje na ta i područja posebne državne skrbi.
Ciljane skupine tog Zakona su socijalno najugroženije skupine stanovništva, stručni i obrazovani kadrovi te žrtve nasilja u obitelji.
>>>EIB i MRRFEU traže projekte pametnih gradova i otoka
Sabor je donio Polugodišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna za prvo polugodište ove godine, te Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna za prošlu godinu sa izvještajima o primjeni fiskalnih pravila za ta razdoblja.
Donio je i Zakon o zakladama te prihvatio Izvješće o radu Upravnog vijeća Hine.