Utakmice Svjetskoga kupa u hokeju na travi za muškarce koje se dogodine igraju u indijskom Bhubaneswaru neće vjerojatno uz ekrane privući mnoge ovdašnje sportske prognostičare niti će brojni zapiljeni u teletekste grozničavo pratiti oglede u snooker bilijaru, ali zatreba li kojem znalcu željnom brze zarade i ti su sportovi u kolopletu bogate ponude priređivača igara na sreću. Ulagači u vjerojatnost odabiru u kladionicama ponuđene koeficijente, polažu nade u kuglice domaćeg lota i finskoga kenoa, hipnotizirano prate okretanje kola ruleta ili prebiru po tipkama u polumraku automat-klubova, pa u nadi da će dobivenim novcem promijeniti nabolje sve ono što ih životno tišti, izmame tu i tamo osmijeh božice Fortune, ali vjerojatno češće plaćaju vlastitu pohlepu i lakomost. Dok ulagači u vjerojatnost riskiraju, tvrtke u sektoru kockanja i klađenja profitiraju, a najveće među njima daleko od svjetala medijskih reflektora i zanimanja javnosti bilježe višemilijunske prihode i zbrajaju dobit. Domaća industrija igara na sreću lani je dosegnula prihode iz globalno krizne i za kockare i kladioničare do jučer rekordne 2008. godine, a polako, ali sigurno mijenjaju se i odnosi snaga.
Lagano jačanje tržišta
Državnog priređivača igara na sreću, premda prihodovno najjačeg igrača u branši, prema drugim pokazateljima sustižu i prestižu tržišni igrači u vlasništvu domaćeg i inozemnog privatnoga kapitala, od kojih su neki lani uknjižili i četiri puta veću dobit nego Hrvatska lutrija. Otvaraju se i nove kockarnice, a rijetki igrači u branši koji su pristali podijeliti svoja promišljanja s nama i ostatkom poslovne zajednice, govore o laganom jačanju tržišta igara na sreću i u vremenima bez recesije.
Kada ih upitate zbog čega su prošlu godinu završili tek na četvrtom mjestu prema ostvarenoj dobiti premda su imali najveće prihode, u državnom priređivaču igara na sreću reći će vam da im u kompetetivnom i liberaliziranom okružju u kojem posluju fokus Hrvatske Lutrije nije samo na profitu nego na društveno odgovornom poslovanju, društveno odgovornom priređivanju i socijalnoj osjetljivosti.
[caption id="attachment_311134" align="aligncenter" width="750"] Mario Musa, Hrvatska Lutrija: Fokus Hrvatske Lutrije nije samo na profitu nego na društveno odgovornom poslovanju, društveno odgovornom priređivanju i socijalnoj osjetljivosti[/caption]
- Za razliku od naših konkurenata, svojim zaposlenicima isplaćujemo sve obveze koje proizlaze iz ZOR-a i kolektivnih ugovora. Ti troškovi samo su jedna, ali najveća stavka koja opterećuje poslovanje jer čine čak 31% ukupnih rashoda. Prosječna plaća naših zaposlenika iznosi 5800 kuna, a dodamo li tome isplate materijalnih prava prema radnicima, kao šti su prijevoz, prigodne nagrade, otpremnine, potpore, regres ili božićnice, za koje je isplaćeno oko 10 milijuna kuna, evidentno je koliko se naše poslovanje razlikuje samo prema toj osnovi - rekli su nam u Hrvatskoj lutriji, koja zapošljava 1237 ljudi, kao i da ulaganja u razvoj novih tehnologija realiziraju iz tekućeg poslovanja, a ne iz zadržane dobiti.
Privatnici ne vole novinare
Zagrebački Super Sport sljedeći je na listi pojedinačnih tvrtki prema prihodima. Zapošljava 958 ljudi, ali provjeriti kod tog poslodavca koliko drži do materijalnih prava svojih radnika, pokazalo se za ovu prigodu nemogućom misijom. U tvrtki samozatajnog Danka Ćorića, čije se ime zna povremeno pojaviti na raznim ljestvicama najbogatijih Hrvata, a koji baš i nema običaj istupati u javnosti, osim slikanja s kojom misicom, naš pokušaj uspostavljanja komunikacije i nekoliko konkretnih i jednostavih pitanja o poslovanju i promišljanju o stanju na tržištu igara na sreću, jednostavno su ignorirali. Bez komentara bio je taj vlasnik najvećeg domaćeg lanca kladionica i lani kada je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) utvrdila da su Super Sport, Favorit sportska kladionica, Germania Sport, Prva sportska kladionica i Stanleybet sklopili zabranjeni sporazum, što će reći da su se kartelno dogovorili o obračunu manipulativnog troška na štetu igrača, zbog čega im je određena kazna u ukupnom iznosu nešto manjem od deset milijuna kuna. ‘Najprofitabilnija tvrtka u državi‘, kako neki u šali u kojoj ima mnogo istine nazivaju Super Sport, koji je prošle godine u poslovne knjige upisao 169 milijuna kuna dobiti, zarađuje najviše na sportskom klađenju, koje se prakticira u kladionicima, na kladomatima u kafićima, a sve češće i putem interneta odnosno mobilnih aplikacija. No taj najveći kladioničar u državi prihode podebljava i lutrijskim igrama te onima u virtualnim kockarnicama. Za propitivanje njihova poslovanja interes nisu pokazali ni u tvrtki Hattrick-PSK, trećem igraču prema snazi među ovdašnjim priređivačima igara na sreću. Kladionačar sa sjedištem u Dugopolju kojeg zastupa direktor Jerko Šarić mijenjao je vlasnike, a danas je u rukama Hattrick Sports Groupa iz Dublina, u koji ulaže Presidio Group, equity fond iz San Francisca i koji osim u Irskoj, SAD-u i Hrvatskoj posluje još i u Rumunjskoj.
Veću dobit nego Hrvatska lutrija imaju i Interigre, tvrtka koja je u listopadu u Zagrebu otvorila najveću kockarnicu u Hrvatskoj i koja posluje unutar grupacije Novo Gaming, koja upravlja najvećim lancem automat-klubova u državi pod brendom Admiral, kladionicama Stanleybet i kockarnicama. Admiral je dio Novomatica, jedne od najvećih grupacija za priređivanje igara na sreću na svijetu, sa sjedištem u austrijskom Gumpoldskirchenu.
Posao grupe, koja u Hrvatskoj, zbrojenim prihodima puše za vrat Lutriji, vodi Samed Hadžiaganović, a istupit će u javnosti samo promotivno, primjerice na otvaranju kockarnice. Jedini među deset najvećih u sektoru klađenja i kockanja u kojoj su uz Hrvatsku lutriju bili voljni za ovu prigodu istupiti u javnosti je Major Internacional, u vlasništvu španjolskog Luckia Gaming Groupa, koji upravlja kockarnicama, a njihova sestrinska tvrtka Solpark u podjeli posla vodi brigu o automat-klubovima.
[caption id="attachment_311138" align="aligncenter" width="750"] Samed Hadžiaganović, Interigre: Najveći konkurent Hrvatskoj lutriji posluje unutar Novo Gaminga, koji upravlja najvećim lancem automatklubova u državi pod brendom Admiral, kladionicama Stanleybet i kockarnicama[/caption]
– U posljednje dvije godine intenzivirale su se investicije u kockarnice u Hrvatskoj, s osobitim naglaskom na Zagreb, iz čega je razvidno da se tržište širi. Ozbiljna konkurencija koju smo dobili putem novih otvaranja svakako podiže standarde industrije igara na sreću, što će u rezultirati benefitima za goste kockarnica te podizanjem svijesti o njima kao o mjestima za zabavu, prema uzoru na one u Las Vegasu, čemu se istinski veselimo – odgovorili su nam iz Luckia Hrvatska, ne ulazeći u detalje u odgovoru ostvaraju li veće prihode živom igrom ili automat-klubovima, rekavši samo da se mlađa populacija okreće automatima, ali i da je živa igra na stolovima, s pravim krupjeima, i dalje vrlo atraktivna i čini velik dio njihovog poslovanja.
Favorit najveći gubitaš
Među sedamdesetak priređivača igara na sreću ima i nešto gubitaša, a najveći među njima već godinama je Favorit sportska kladionica, koja je mijenjala nazive i vlasničku strkuturu. Ni u toj tvrtki u vlasništvu britanskog Favbet Investa koju vodi direktor Zvonimir Maslać nisu bili raspoloženi za odgovore na pitanja koji bi, vjerujemo, razjasnili zbog čega tim kladionicama posljednjih nekoliko godina ne ide dobro.
Listu najbrže rastućih predvodi, pak, Wettpunkt u vlasništvu austrijskoga Global Bet Holdinga, a na njoj su i International Evona, koja priređuje igre na sreću u automat-klubovima Vulkan, a koju iz sjedišta u Stobreču u kojem se na telefone posljednjih dana ne javlja nitko, barem formalno vodi Moskovljanin Andrej Apollonov. Tvrtka je donedavno bila u vlasništvu ciparske kompanije, a danas su joj vlasnici iz Amsterdama.
Otprilike trećina tvrtki u djelatnosti kockanja i klađenja u stranom je vlasništvu, ali i njima i onima s domaćim kapitalom veliki problem predstavlja nelojalna konkurencija. Državni priređivač igara na sreću, koji tržišnu utakmicu igra s ukupno sedamdesetak licenciranih konkurenata i uspijeva i dalje ostati u gornjem dijelu tablice, ukazuje nam na ilegalne priređivače koji uzurpiraju tržište online igrama. Razvojem gadgeta i mobilnih aplikacija sve više prihoda ostvaruje se različitim oblicima internetskoga klađenja i kockanja, od kojih dobar dio, procjenjuje se milijuni kuna, odlazi i tvrtkama registriranim izvan Hrvatske. Veliki problem na tržištu igara na sreću je i neodgovarajuća regulacija odnosno ignoriranje postojećeg zakona, koji uz ostalo zabranjuje maloljetnicima sudjelovanje u igrama na sreću. Zbog neodgovarajuće regulacije, češćih kontrola priređivača igara na sreću na tržištu vrijednom 2,67 milijardi kuna, i dalje je prisutan rizik od novih kartelnih udruživanja, kao i od negativnih posljedica poput prekomjerne igre koja vodi u ovisnost.