U novom broju Fiscusa Anto Bajo, Lana Zuber i Marko Primorac s Instituta za javne financije analiziraju rezultate financijskog poslovanja poduzeća iz državnog vlasničkog portfelja. Autori ukazuju na problem postojanja velikog broja društava u vlasništvu države koja su raspršena po svim gospodarskim sektorima i čiji je doprinos proračunskim prihodima malen zbog slabog financijskog poslovanja.
Hrvatska pripada kategoriji europskih država s izrazito visokim udjelom poduzeća (trgovačkih društava) u vlasništvu države u BDP-u. Riječ je o poduzećima koja su raspršena po svim gospodarskim sektorima i čiji je doprinos proračunskim prihodima malen zbog slabog financijskog poslovanja. Cilj je rada utvrditi rezultate financijskog poslovanja poduzeća u državnom vlasništvu te ukazati na problem nadzora nad njihovim poslovanjem. Zbog značajne statističke neusklađenosti podataka analiza uglavnom obuhvaća razdoblje od 2008. do 2016., a glavni su izvori Financijska agencija (Fina), Ministarstvo financija i Ministarstvo državne imovine Republike Hrvatske
>>>Novotny: Kako iskoristiti državno vlasništvo od 27 mlrd. eura u tvrtkama
Vlada se u procesu tranzicije obvezala otvoriti gospodarstvo privatnim investicijama, tržištu te transparentno upravljati državnom imovinom. Nažalost, država još uvijek ima vodeću ulogu na tržištu kroz (većinske i manjinske) vlasničke udjele u svim važnijim poduzećima, koja nisu tržišno vrednovana jer ne kotiraju na burzi. Velik broj javnih poduzeća ostvaruje niske razine dobiti koje u državni proračun uplaćuju bez javne objave o tijeku novca, navode autori studije koji su identificirali sljedeće:
Ključni su problemi:
- Broj javnih poduzeća u državnom vlasništvu kontinuirano raste u posljednjih devet godina
- Država kao vlasnik sudjeluje u velikom broju različitih gospodarskih sektora i ne pokazuje jasnu strategiju pri odabiru poduzeća
- Državna poduzeća uglavnom nisu organizirana kao dionička društva što doprinosi nerazvijenosti financijskog tržišta i nemogućnosti njihove tržišne valorizacije
- Vlasnički portfelj države strateški je nejasno usmjeren i rascjepkan na brojne sektore bez jasne hijerarhije njihove važnosti za državu
- Premda država u vlasništvu ima više od tisuću javnih poduzeća, samo ih je pedesetak na popisu strateških poduzeća obveznih uplaćivati dio dobiti (i dividendi) u državni proračun
- Strateška poduzeća ostvaruju nepredvidive poslovne rezultate, a nerijetko bilježe i visoke gubitke, pa se (temeljem analize povrata na temeljni kapital) može ocijeniti da su za državu nisko profitabilna. · Uplata dobiti/dividende javnih poduzeća u proračun obavlja se bez javne objave, a velik broj poduzeća kasni s uplatama ili ih ne izvršava
- Objavljene odluke o raspodjeli dobiti javnih poduzeća ne odgovaraju uvijek stvarnom stanju uplaćene dobiti u državni proračun, što onemogućava statističko praćenje
- Prihodi od dobiti i dividendi nestabilan su izvor prihoda za državni proračun. Prije 2009. veći dio prihoda od javnih poduzeća činile su dividende, a od tada dominira dobit
>>>Prijedlog zakona: Samouprava preuzima vlasništvo nad državnim nekretninama koje koristi
Ključne su preporuke:
- Vlada treba smanjiti državni vlasnički portfelj, osobito manjinske udjele u društvima koja su u dominanto privatnom vlasništvu
- Državni se portfelj treba usmjeriti na strateške gospodarske sektore (energetiku, promet, vodoopskrbu itd.), umjesto raspršenosti na gotovo sve gospodarske sektore. Hrvatska mora imati utvrđene vlasničke prioritete
- Vlada treba javno objaviti popis poduzeća koja ne ispunjavaju obvezu uplate dobiti u državni proračun (kao što je 2012. učinila s poreznim dužnicima, što je mnoge potaknulo da ispune obveze zbog pritiska javnosti)
- Vlada treba utvrditi i objaviti točne rokove uplata dobiti javnih poduzeća u državni proračun
- Uprave poduzeća koja ne obave zakonsku obvezu pravovremene uplate dobiti treba zakonski kažnjavati
- Poduzeća trebaju javno objaviti iznose uplaćene godišnje dobiti ili razloge zbog kojih to nije bilo moguće
- Vlada treba utjecati na razvoj domaćeg tržišta kapitala obvezom listanja javnih trgovačkih poduzeća u većinskom i manjinskom udjelu na Zagrebačkoj burzi. Time bi stekla i realniji uvid u vrijednost imovine i ocijenila potencijal za smanjenje deficita i javnog duga.
Kompletna analiza dostupna je u novom broju Fiscusa - "Uspješnost financijskog poslovanja poduzeća (trgovačkih društava) u vlasništvu države", a dolazi s Power Point prezentacijom iz koje, među ostalim, doznajemo da je neto gubitak najvećih poduzeća u vlasništvu države od 2008. do 2016. iznosio 16,8 milijardi kuna.