Da transparentnost proračuna lokalnih jedinica ne ovisi samo o veličini županija, gradova i općina, kao ni o visini tih proračuna, dokazalo je još jedno, treće u nizu, istraživanje Instituta za javne financije o proračunskoj transparentnosti. Premda od samo početka istraživanja, kako je naglasila Katarina Ott, ravnateljica Instituta, transparentnost raste i to treba naglasiti, i dalje postoje gradovi, njih četiri, Gospić, Imotski, Valpovo i Vrgorac, te čak 39 općina, koji nisu objavili niti jedan od pet traženih proračunskih dokumenata. Sedam gradova i 50 općina objavilo je tek jedan.
- Kao i proteklih godina, među najtransparentnijim lokalnim jedinicama su oni s malim brojem stanovnika i s niskim prihodima po stanovniku, dok su najnetransparentniji oni sa suprotnim pokazateljima - kazala je jedna od voditeljica istraživanja Mihaela Bronić.
Prosječna proračunska transparentnost u Hrvatskoj iznosi 3,1 od mogućih pet, pri čemu su, ukazalo je istraživanje, županije vrlo transparetne s prosjekom od 4.6, gradovi su dobri s prosjekom 3,7, a općine nisu dovoljno transparetne i dobile su ocjenu 2,8. Riječ je o poboljšanju u odnosu na prethodna dva ciklusa istraživanja kada je u prvom ukupna ocjena iznosila 1,8, a u drugom 2,4. Transparentnost lokalnih proračuna mjerila se brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na službenim mrežnim stranicama svih lokalnih jedinica (županija, gradova i općina), a to su godišnje izvršenje proračuna za 2015., polugodišnje izvršenje proračuna za 2016., prijedlog proračuna za 2017., izglasani proračun za 2017. te proračun za građane za 2017.
- Transparentni proračuni omogućuju uvid u potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunu, pa građani mogu vlastitim angažmanom utjecati na efikasnost prikupljanja javnih sredstava i ponude javnih dobara i usluga, na povećanje odgovornosti lokalnih vlasti i smanjenje mogućnosti za korupciju - istaknula je Ott i dodala kako je upravo stoga i važna najavljena reforme lokalne samouprave kako bi se postojeće stanje promijenilo.
>>> FOTO: Predstavljen Otvoreni proračun, aplikacija koja promiče transparentnost
A na tome se upravo radi i to će morati jedinicama lokalne samouprave osigurati jače fiskalne kapacitete, te veću odgovornost prebaciti na državu, najavio je ministar financija Zdravko Marić.
Ohrabruje što je gotovo polovica lokalnih jedinica objavila više dokumenata nego u prethodnom ciklusu istraživanja. Čak četiri općine (Fužine, Gornja Stubica, Marija Bistrica i Tučepi) su s nule u oba prethodna ciklusa skočile na pet objavljenih dokumenata, a četiri grada (Ilok, Oroslavje, Sveti Ivan Zelina i Vinkovci) te čitav niz općina objavili su četiri dokumenta više nego u prethodnom ciklusu. Po prosjeku svih lokalnih jedinica na svom području, najtransparentnija je Primorsko-goranska, slijedi je Karlovačka županija, a najmanje su transparentne Splitsko-dalmatinska, Ličko-senjska, Zadarska i Osječko-baranjska županija.