Prema ljestvici konkurentnosti IMD-a prvu poziciju ove godine zauzeo je SAD, slijedi Hong Kong, dok se Hrvatska nalazi na 61. mjestu, što je dva mjesta lošije od prethodnog izvješća. Ove su godine Ukrajina (59.) i Brazil (60.) poboljšali svoju poziciju što je uzrok lošije pozicije Hrvatske.
Ljestvica konkurentnosti IMD-a prikazuje 340 kriterija od kojih se dvije trećine odnose na statističke indikatore, a preostala trećina na istraživanje mišljenja gospodarstvenika.
>>>Tipurić: Nužno je promijeniti niz segmenata kako bi Hrvatska podignula razinu konkurentnosti
Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svojim resursima i kompetencijama kako bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti. Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku 2018. godine i bazira se na dostupnim statističkim podacima za 2017. i 2018. godinu.
- Desetljeća nečinjenja i odgađanje nužnih promjena doveli su Hrvatsku na samo dno kad se promatra sposobnost privlačenja investicija, stvaranje poticajnog okruženja i napose uvjeta u kojima mladi i poletni članovi našeg društva vide za sebe i svoju obitelj budućnost u našoj zemlji. U područjima gdje smo učinili napore za poboljšavanje uvjeta tijekom proteklih nekoliko godina, vidljivi su pozitivni komparativni pomaci. Iz najnovijeg izvješća vidljiva je nedostatna razina promjena, a time i zaostajanje u odnosu na druge države, ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
[caption id="attachment_343380" align="aligncenter" width="750"]
Konkurentnost Hrvatske i usporednih zemalja prema IMD-u[/caption]
Među zemljama s najvećim napretkom nalaze se Poljska, Slovenija i Mađarska. Poljski napredak rezultat je rasta BDP-a, rasta izvoza komercijalnih usluga i poboljšanja upravljanja državnim dugom. Mađarska povećava svoju konkurentnost djelomično zbog smanjenja poreza na poduzeća i rasta ukupne produktivnosti. Slovenija raste zahvaljujući izuzetnom pozitivnom pomaku u domaćem gospodarstvu i rastu proračuna.
>>>DESI: Hrvatska među najlošijima u EU po digitalnoj konkurentnosti
U ovogodišnjem izvješću Hrvatska je s 59. mjesta pala na 61. mjesto. Potrebno je promatrati i dinamiku finalne ocjene konkurentnosti, pri čemu najkonkurentnija zemlja svijeta ima ocjenu 100. Vidljivo je kako se ocjena naše konkurentnosti u razdoblju 2006.-2009. bitno poboljšala, u razdoblju 2011.-2014. bilježimo kontinuirani pad konkurentnosti, a od 2015. godini bilježimo blago poboljšanje ocjene te ove godine ponovo lagani pad. To pokazuje da Hrvatske ne provodi reforme dovoljno brzo i učinkovito dok su ostale zemlje u tome puno uspješnije. Stoga je vidljiv naš zaostatak za ostalim novim članicama Europske unije.
[caption id="attachment_343381" align="aligncenter" width="750"]
Konkurentnost Hrvatske, prema IMD-u[/caption]
Ovogodišnje pozitivne promjene ocjene konkurentnosti Hrvatske na razini 20 indeksa su gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora i infrastruktura.
Najveći pad u odnosu na prošlu godinu zabilježen je u području indeksa stranih investicija (-10), domaćeg gospodarstva (-4), društvenog okvira (-4), produktivnosti i efikasnosti (-3), osnovne infrastrukture (-4) te zdavlja i okoliša (-4).
Kao i prošlih godina slabosti je previše da bi se nabrajale na razini indikatora pa se mogu ukratko sumirati, a među njima su loše poslovno okruženje; državno vlasništvo u kompanijama, loš pravni i regulativni okvir; preveliki porezi i doprinosi; nedovoljno razvijeno poduzetništvo, prilagodljivost poduzeća, poslovno upravljanje, i društvena odgovornost; razvoj i primjena tehnologije, transfer znanja, niska inovativnost, neadekvatno visokoškolsko i menađersko obrazovanje.
>>>Guste Santini: Poreznom politikom može se povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva
Izazovi u 2018. godini ostali su isti kao i ranijih godina:
- potaknuti rast BDP-a posebno kroz direktne strane investicije i poticaje;
- provesti administrativnu giljotinu i tako stvoriti jednostavan i transparentan regulatorni okvir. Provesti brze reforme u javnoj administraciji kako bi se povećala efikasnost;
- smanjiti teret poreza na poslovanje, posebno parafiskalnih nameta i skrivenih troškova i tako stvoriti poticajno okruženje;
- reformirati obrazovni sustav fokusirajući se na vještine i kompetencije u skladu sa budućim potrebama na tržištu rada;
- provesti mjere kako bi se povećala zaposlenost i zadržala mlada, obrazovana radna snaga u zemlji;
U anketi, po mišljenju gospodarstvenika, kao najpovoljniji indikatori izdvojeni su sljedeći: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja, pristup financiranju, troškovna konkurentnost, dok su najlošije ocjenjeni: sposobnost vlade, učinkovito pravno okruženje, poslovno prijateljsko okruženje te konkurentan porezni sustav.
Više o analizi pročitajte u dokumentu.