Aktualno
StoryEditor

Internet stvari: Telekomi danas imaju temelj onoga što donosi digitalna transformacija

15. Studeni 2016.

Mreža svih mreža – internet – odavno se razvila toliko da čovjeku pruža nezamislive mogućnosti. Jedna od njih jest internet stvari (Internet of Things – IoT), koncept koji omogućava umrežavanje različitih stvari i objekata iz svakodnevnoga života i  njihovu internetsku komunikaciju, bez ljudske interakcije, a sve, naravno, da bi se poboljšali uvjeti i način života. Da ne ulazimo u dubinu ajtijevskoga govora i pisma, stvari ćemo maksimalno pojednostavniti: zahvaljujući dosad izgrađenim mrežama interneta stvari po, primjerice, Francuskoj, Južnoj Koreji, Njemačkoj i Španjolskoj već se prati kako se istovaruju kontejneri, kako rade hidranti, a i kako žive krave.

Nizozemski telekom KPN nedavno je počeo graditi mrežu za internet stvari kojom će lakše upravljati isporukom i povezati fizički i digitalni svijet. Njegova će mreža, slična mobitelskoj, no s mnogo manjim troškovima i energetskim potrebama, moći povezati senzore koji nadgledaju sve, od željezničkih skretnica na tamošnjemu glavnom kolodvoru do kontrole kretanja prtljage u Zračnoj luci Schiphol. Telekomov je cilj na mrežu spojiti 1,5 milijuna uređaja. Međutim, i ako svi budu spojeni, to neće biti dovoljna financijska potpora za tvrtku koja je 2015. imala prihod od 7,72 milijarde eura. KPN kaže da računa na razne klijente: od države koja bi koristeći se njegovim senzorima pratila infrastrukturu do korporacija specijaliziranih za rasvjetu, promet i sigurnost, ali i građane.

U Hrvatskoj je stanje ipak malo drugačije. Za rješenja interneta stvari Tele2 Hrvatska danas se koristi svojom infrastrukturom, ali i infrastrukturom partnera na temelju ugovora o roamingu da bi mogao nuditi pokrivenost potencijalnim korisnicima u cijeloj Europi. – Vjerojatno vas zanimaju zasebne mreže utemeljene na drugim tehnologijama, primjerice LoRa. Za tu vrstu ulaganja u mrežu zasad nemamo planova u Hrvatskoj, odnosno dok god na tržištu ne bude dovoljno interesa koji bi to opravdao – kažu u Tele2. Tržište IoT-a za poslovne korisnike ima i specifične potrebe. Svaki predmet poveziv IoT-om mora sadržavati sklop za upravljanje, senzore, bateriju te neki oblik komunikacijskog uređaja koji omogućava razmjenu podataka i kontrolnih naredbi između predmeta i aplikacija u oblaku. – Takav komunikacijski uređaj može biti GSM, WiFi ili neki drugi bežični, rijetko i žičani, komunikacijski modul, a u njegovu dosegu moraju biti odgovarajući komunikacijski uređaji koji će procesirati takve signale. Tolika je složenost razlog relativno visoke cijene IoT senzora. Projektiranje takvih rješenja nije nimalo jednostavno, nosi mnogo izazova te traži odmak od dosadašnjega pristupa i inženjerskih vještina koje su tradicionalno bile dio zaokruženih tržišnih niša, a s IoT-om su polako počele prerastati u nešto uobičajeno. To se ponajprije odnosi na to da se sa senzorima i internetom stvari težište znanja prebacuje natrag na interakciju između fizikalnih zakona i podatka, pri čemu taj podatak dobiva nov smisao. Tradicionalni ICT bio je više sâm sebi u središtu, a sad se u središte stavlja njegova interakcija s okolinom – objašnjava Alen Gojčeta, voditelj Vipnetove prodaje ICT korisnicima. Napominje da telekomi danas imaju temelj onoga što donosi digitalna transformacija: komunikaciju, inženjerske vještine, podatkovne centre te ozbiljnu transakcijsku infrastrukturu. – Svekolika integracija podataka iz današnje podatkovno umrežene javne, privatne ili korporativne okoline te davanje konteksta takvim podacima bit će posao telekoma budućnosti. Vipnet će u sljedećih nekoliko godina postati nezaobilazan partner u stvaranju brzih i robusnih rješenja koja ujedinjuju procesiranje podataka, upravljanje senzorima, digitalne transakcije i telekomunikacijske usluge kombinirane s uslugama podatkovnih centara – kaže Gojčeta.

Prvi preduvjet za primjenu IoT rješenja kvalitetna je mrežna infrastruktura. – HT je u proteklih pet godina u Hrvatsku uložio ukupno 5,7 milijardi kuna. Samo lani uloženo je gotovo milijardu i pol kuna u razvoj mobilne i fiksne infrastrukture, povećanje kapaciteta za širokopojasni pristup internetu te završetak IP migracije. Tako je otvorena mogućnost da se svi uređaji u kućanstvu povežu na telekomunikacijsku mrežu IP protokolom, što je preduvjet za potpuno uvođenje koncepta IoT u svakodnevni život korisnika. Riječ je o uslugama kao što je pametni dom, koji korisnicima poboljšava kvalitetu života jer im omogućuje jednostavno upravljanje funkcijama njihova stana ili kuće s pomoću mobitela, gdje god se nalazili. Ovogodišnje regulatorovo ukidanje nakade za radijsku frekvenciju pridonijelo je tome da korisnici u Hrvatskoj bolje prihvate tu tehnologiju jer je ona često vrijedila pola iznosa usluge, što je sprečavalo masovnu primjenu, npr. u pametnim brojilima – objašnjavaju u HT-u.

23. studeni 2024 08:14