Problemi na koje ukazuju ovlašteni inženjeri geodezije, okupljeni u svojoj strukovnoj Komori, problemi su koje smo gotovo svi mogli osjetiti na vlastitoj koži, a to su, prije svega, nesređene zemljišne knjige čije usklađivanje sa stvarnim stanjem na terenu, još nije okončano. Ovlašteni inženjeri geodezije, upravo to vide kao najveći problem svoje struke.
- Nesređene zemljišne evidencije velika su kočnica razvoja Hrvatske. Okončanje tog procesa jedno je od temeljnih pitanja i problema hrvatskog društva, koje se kvalitetno i sistematski nije rješavao dugi niz godina, a koji svakodnevno i kontinuirano nanosi ogromne štete društvu, državi, lokalnoj zajednici, te pravnim i fizičkim osobama, istaknuo je, Vladimir Krupa, predsjednik Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije.
Krupa dodaje da se zemljišne evidencije ne mogu zasnivati na podacima iz 19. stoljeća, te da su za razvoj i kvalitetno upravljanje zemljišnim bogatstvom potrebne suvremene evidencije, zasnovane na izmjerenom stvarnom stanju.
- Potrebno je uložiti znatno više sredstava u obnovu evidencija putem katastarskih izmjera i drugih geodetskih i pravnih postupaka te takve projekte definirati kao strateški cilj države. Osim toga, treba pokrenuti aktivnosti na konsolidaciji poljoprivrednog zemljišta, kroz postupke komasacije, u čemu znatno zaostajemo za razvijenim zemljama Europe, naglašava Vladimir Krupa i dodaje da bi rješavanje tih pitanja dalo značajan doprinos gospodarskom oporavku zemlje.
Geodeti smatraju i da je potrebna prilagodba zakonskih i podzakonskih akata u cilju pojednostavljenja i ubrzanja postupaka osnivanja i provođenja promjena u službenim evidencijama. Podržavaju postupak digitalizacije i uvođena eDozvola, ali, napominju da bi prije tog procesa trebala biti provedena optimizacija procedura potrebnih za ishođenje dokumentacije.
- Samo na taj način možemo doći do kvalitetnog rješenja i za struku i za građane, naglašavaju u Hrvatskoj komori ovlaštenih inženjera geodezije.
Inače, Komora ima zakonsku obvezu svoje poslove obavljati u javnom interesu i pritom štititi i unapređivati hrvatsku geodetsku djelatnost.
- Na temelju zakona imamo niz javnih ovlasti koje se tiču dobivanja i održavanja statusa ovlaštenih inženjera geodezije. Uz to, uspostavljamo i provodimo trajno stručno usavršavanje naših članova, kao i stručni nadzor nad radom članova. Osim toga, jedna od važnih aktivnosti nam je suradnja s tijelima državne uprave u postupku donošenja novih propisa koji se tiču geodetske djelatnosti, putem davanja stručnih mišljenja i primjedaba na prijedloge zakonskih i podzakonskih akata, ističe Krupa.
Svi članovi Komore osiguranje od profesionalne odgovornosti ostvaruju putem članstva što je rješenje koje ovlaštenim inženjerima geodezije omogućuje ostvarivanje znatno kvalitetnijih uvjeta osiguranja nego onima koji nisu u udruženju.
Komora je, zbog specifičnosti geodetske struke, izdvojena i regulirana posebnim Zakonom.
- Samostalnost je omogućila učinkovitije funkcioniranje inženjerskih Komora, ali ponekad nam nedostaje snaga i brojnost koju je imala bivša zajednička Komora. No, i dalje u bitnim stvarima nastupamo zajedno. Prošle godine usvojen je novi Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti u čijem smo donošenju aktivno sudjelovali. Na temelju našeg projekta ‘Nova uloga ovlaštenog inženjera geodezije‘ ugrađena su rješenja u Zakon, a stručni geodetski poslovi podijeljeni su na službene i tehničke djelatnosti čime je otvoren put za održivi razvoj cijele struke, napominje Krupa.
Plan im je jačanje ovlasti ovlaštenih inženjera geodezije, posebno u dijelu koji se odnosi na službene državne evidencije što bi rasteretilo državnu administraciju te osiguralo daleko veću učinkovitost svih postupaka uz kontrolu i očuvanje kvalitete usluga i sigurnost vlasništva.
- Dobro je podsjetiti i da, ako govorimo samo o ovlaštenim inženjerima geodezije, kao garancija kvalitetno obavljenog posla, svake godine stoji preko milijardu kuna osiguranja od profesionalne odgovornosti, koje ugovaramo za sve naše članove, naglašava Krupa.
Inače, Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije podržava stajalište ostalih inženjerskih komora da bi voditelji građenja i dalje trebali obavezno ostati članovi tih komora, jer to jamči kvalitetniji, jeftiniji i sigurniji nadzor procesa gradnje.
Sutra: Predsjednica Hrvatske komore arhitekata Željka Jurković