Nekada je MBA bio rezerviran samo za top-menadžment, a danas taj specijalistički studij poslovnog upravljanja upisuje sve više i visokog i srednjeg menadžmenta, ali i oni koji to tek namjeravaju postati. O iskustvima s tim studijem razgovarali smo s menadžerima koji su stekli tu diplomu
Nekada je MBA, Master of Business Administration, bio rezerviran samo za top-menadžment, a danas taj specijalistički studij poslovnog upravljanja upisuje sve više i visokog i srednjeg menadžmenta, ali i oni koji to tek namjeravaju postati. MBA je najpoznatiji svjetski poslijediplomski studij koji, među ostalim, osigurava poštovanje poslovne zajednice, ali manje je poznato da je nastao prije 76 godina u SAD-u, točnije 1943., radi izobrazbe američkih menadžera kako bi povećali potencijal industrijske proizvodnje.
Dobra stara škola
Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ZŠEM) voli isticati da je prva obrazovna ustanova u Hrvatskoj koja se našla u povlaštenom klubu od pet posto fakulteta na svijetu koji imaju AACSB-ovu akreditaciju. Posjeduju je i Yale i Harvard
Kod nas se provodi u nekoliko institucija i poslovnih škola, a najpoznatiji su studiji poslovnog upravljanja na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa. Osim znanja koje MBA pruža, on je i svojevrsna ulaznica u visoko društvo jer polaznicima omogućava veliku mrežu novih kontakata i upoznavanje s menadžerima iz drugih tvrtki te s domaćim i stranim predavačima, redom stručnjacima za poslovno upravljanje.
– Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu studij Poslovno upravljanje – MBA osmišljen je tako da kod polaznika razvije sposobnosti i znanja potrebna u vođenju poslova na najvišoj razini te razumijevanje svih glavnih funkcija poslovnog upravljanja. Program je namijenjen stručnjacima raznih profila, i to kao oblik napredne izobrazbe u poslovnom upravljanju. Nudi stručna znanja iz marketinškog upravljanja, općeg menadžmenta, upravljanja financijama te podržavajućih upravljačkih informacijskih funkcija u organizacijama, pri čemu se potencira timski rad i stjecanje samopouzdanja – objašnjava dr. sc. Miroslav Mandić, izvanredni profesor i tajnik studija MBA-a Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
MBA na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu dosad je u 32 generacije upisalo više od devet stotina studenata. Školarina iznosi 60.750 kuna, u što su uključeni svi nastavni materijali.
U povlaštenom klubu
Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ZŠEM) voli isticati da je prva obrazovna ustanova u Hrvatskoj koja se našla u povlaštenom klubu od pet posto fakulteta na svijetu koji imaju AACSB-ovu akreditaciju, koju posjeduju i Yale i Harvard. Uz tri preddiplomska studija ZŠEM nudi General MBA, ali i Executive MBA, studij koji se sastoji od ključnih kolegija svih smjerova diplomskog studija poslovne administracije na ZŠEM-u i čija je temeljna svrha pružiti polaznicima znanja iz marketinga, menadžmenta, financija i računovodstva kombinacijom teorije i praktičnog rada.
MBA na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu dosad je u 32 generacije upisalo više od devet stotina studenata
– Vještine vođenja polaznika razvijaju se u više dimenzija i uključuju razvoj strategije, operacija, organizacijskog ponašanja i vođenja elektroničkog poslovanja. Posebna je pogodnost mogućnost provedbe praktičnog projekta umjesto pisanja klasičnoga diplomskog rada tijekom kojeg polaznici mogu izučavati svoju organizaciju – kaže Nikol Šćrbec, predavačica na ZŠEM-u, i dodaje da je EMBA namijenjen srednjem i višem menadžmentu poduzeća, voditeljima službi u državnim i Vladinim organizacijama i institucijama te neprofitnim organizacijama.
Puna je cijena specijaliziranih programa MBA-a na ZŠEM-u 10.400 eura, a programa Executive MBA 12.400 eura (u kunskoj protuvrijednosti), uz mogućnost popusta do trideset posto. O iskustvima sa studijem MBA-a razgovarali smo s menadžerima koji su ga završili, od onih na ključnim, vodećim pozicijama, preko srednjeg upravljačkog kadra pa do mlađih, koji su tek na početku menadžerskog puta. 
Mario Jakić, menadžer u A1
MBA je znatno poboljšao moju konkurentnost na tržištu rada
[caption id="attachment_394387" align="aligncenter" width="228"]
Mario Jakić[/caption]
EFZG-ova Udruga MBA studenata osnovana je da bi okupljala sve studente tog studija poslovnog upravljanja i da bi oni razmjenjivali iskustva koja stječu u poslovnoj okolini. Njezin predsjednik Mario Jakić menadžer je teleoperatera A1 zadužen za mala i srednja poduzeća. Sveučilišni postdiplomski studij Poslovno upravljanje – MBA upisao je, navodi, da bi proširio znanje o strategiji poslovanja i mrežu svojih kontakata.
– Znanje koje sam stekao obuhvaća niz strateških i operativnih metodologija koje sam odmah počeo primjenjivati na radnome mjestu i to mi je omogućilo dobivanje prilike za rad na nekoliko perspektivnih projekata koji obuhvaćaju cijelu grupu A1 Telekom Austria, a bio sam i jedan od najmlađih kandidata za položaj direktora Odjela SME-a za cijelu Hrvatsku. S obzirom na sve aktivnosti i mrežu ljudi koje sam upoznao na studiju, mogu istaknuti da se znatno poboljšala moja konkurentnost na tržištu rada – ističe Jakić.
Filip Rašić, KING ICT
Imao sam priliku izravno primjenjivati stečeno znanje
[caption id="attachment_394388" align="aligncenter" width="156"]
Filip Rašić[/caption]
Filip Rašić, direktor financija King ICT-a, završio je MBA na području financija i bankarstva na ZŠEM-u koji je upisao nakon godinu i pol dana stjecanja radnog iskustva sa željom za, kako kaže, daljnjim osobnim razvojem i obrazovanjem te specijaliziranjem u financijama.
– S obzirom na to da sam MBA program pohađao uz posao, imao sam prilike izravno primjenjivati novostečeno znanje u praksi. Tvrtka u kojoj sam bio zaposlen provodila je dubinsko snimanje, procjenu vrijednosti i preuzimanje druge tvrtke. U tom sam procesu sudjelovao radeći na financijama. To je područje bilo dobro pokriveno programom financija i bankarstva na MBA-u, stoga sam mogao izravno primijeniti stečeno znanje. Upravo to razdoblje bilo mi je dobra odskočna daska u poslovnoj karijeri – ističe Rašić, dodajući da je njegov poslodavac prepoznao novo znanje i vještine koje je stekao, zbog čega je hijerarhijski i materijalno napredovao.
Antonio Žabčić
MBA mi je otvorio mnoge mogućnosti za početak karijere
[caption id="attachment_394389" align="aligncenter" width="263"]
Antonio Žabčić[/caption]
Antonio Žabčić ubraja se u generaciju mladih koji su studij MBA-a na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa upisali odmah nakon završetka studija, ali i to se pokazalo kao dobar životni i profesionalni potez jer su mu poznanstva tijekom studentske razmjene otvorila mnoga vrata. Ističe da stečeno znanje s programa MBA-a nije kvantitativno mjerljivo, nego ga pojedinac upotrebljava u svakodnevnome poslovnom okružju tražeći napredna rješenja i ostavljajući dojam lidera koji zna što radi.
– Imao sam privilegij biti prvi ZŠEM-ov student MBA-a koji je nekoliko mjeseci proveo na IPADE Business School Mexico Cityju, poslovnoj školi koju časopis Forbes svake godine redovito uvrštava među prvih pet najboljih dvogodišnjih programa MBA-a na svijetu. Kad kažem privilegij, mislim na akademsko okružje jer su svi profesori dolazili s prestižnih američkih sveučilišta poput Harvarda i Yalea. Predavanja su nalikovala na poslovne sastanke u velikim svjetskim korporacijama i na njima bi se nakon čitanja poslovnih izvješća konstruktivno raspravljalo – prisjeća se Žabčić.
Taj mladi poslovni čovjek kojem se tek smiješi, čini se, međunarodna karijera, studentsku praksu obavljao je u tvrtki Hugo Boss u New Yorku, gdje je do ožujka ove godine radio kao poslovni analitičar za tržišta SAD-a i Kanade, a od prošlog mjeseca zaposlen je u Porscheu Stuttgart kao dio tima za postprodajnu strategiju za model Porsche Taycan, prvi potpuno električni Porscheov model.
Radoslav Barišić, ZICER
Dragocjena suradnja s ljudima iz različitih branši
[caption id="attachment_394391" align="aligncenter" width="224"]
Radoslav Barišić[/caption]
Radoslav Barišić, pomoćnik direktora Zagrebačkog inovacijskog centra zadužen za razvojne programe, poslijediplomski studij MBA-a završio je također na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 2011., a doktorirao je 2015. na Ekonomskom fakultetu u Splitu s temom ‘Povezanost konkurentske dinamike i performansi poduzeća‘.
– MBA je bio prilika da osim s ekonomistima surađujem s farmaceutima, inženjerima, pravnicima, ukratko, s ljudima iz različitih branši, što je dalo dodatni obol holističkom pristupu rješavanju složenih zadataka i sagledavanju drukčije perspektive, ali i omogućilo sklapanje novih prijateljstava i produbljivanje poslovnih odnosa – ističe Barišić. Studij je završio s temom ‘Strategije u području naftnog biznisa‘ jer je u to vrijeme radio u Ini. Kao veliku vrijednost Barišić ističe važnost multidisciplinarnih znanja koja je stekao na više različitih područja.
Marko Njavro, Molson Coors Brewing Company
Važnije od titule bilo je stečeno praktično znanje
[caption id="attachment_394392" align="aligncenter" width="249"]
Marko Njavro[/caption]
Marko Njavro, regionalni direktor Molson Coors Brewing Companyja za Hrvatsku, Sloveniju i BiH, tvrtke u čijem je sastavu i Zagrebačka pivovara, MBA je završio 2012. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Pitamo ga koliko su znanje i titula utjecali na njegovu karijeru.
– Moje iskustvo sa studijem izrazito je pozitivno. Osim što sam tijekom MBA-a upoznao mnogo novih kolega, stekao sam i vrlo korisno praktično znanje. Titula mi nije pretjerano utjecala na karijeru jer radim u kompaniji u kojoj su profesionalne i ljudske vrijednosti mnogo važnije od toga, ali stečeno praktično znanje svakako jest – ističe Njavro, a na naše pitanje kako je to utjecalo na njegov posao odgovara:
– S obzirom na to da je moj ‘background‘ prodaja i da sam nakon toga dugo radio u odjelu marketinga, MBA mi je pomogao da proširim znanje o nekim poslovnim područjima u kojima dotad nisam imao previše iskustva. Zahvaljujući MBA-u stekao sam bolje znanje iz financija, posebno čitanja financijskih izvješća, što mi je pomoglo u daljnjem profesionalnom razvoju i napredovanju – kaže Njavro.
Darko Radišić, Kraš
Društveno umrežavanje najvrjednije je što donosi MBA
[caption id="attachment_394394" align="aligncenter" width="290"]
Darko Radišić[/caption]
Darko Radišić u Krašu je od 1993. Nekoliko godina bio je direktor marketinga i s te je pozicije izabran za člana Uprave našega najvećeg konditora, gdje je proveo trinaest godina. U posljednje tri godine u sklopu ureda Uprave zadužen je za razvoj novih tržišta: vodi Kraševo najveće tržište, Bliski istok i Saudijsku Arabiju, i radi na projektu tvrtkina izlaska na najveće svjetsko tržište – u Kinu.
– Danas i sâm predajem i prenosim svoje znanje mladima na studijima MBA-a, a prije petnaestak godina pohađao sam taj studij na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Najvrjednije što MBA donosi svakom pojedincu društveno je umežavanje jer njegovim završetkom postajete dijelom te zajednice. Nije lako ući u tu priču, ali kad uđete, na osnovi nje dobivate ponude za posao i mnogi vas prepoznaju kao kandidata za neki od vodećih položaja. Vani je to posebno izraženo jer kad počnu studirati, mladi ljudi najčešće dignu kredit koji poslije otplaćuju kapitalizirajući svoje znanje. Moja je preporuka da se na MBA ide tek nakon što se stekne iskustvo u poslu, a onda se ono nadograđuje znanjem koje se na studiju prikuplja radom na studijama slučaja – naglašava Radišić, ali dodaje da je važno da se MBA upiše u tzv. formativnim godinama.
Kristina Bočak Gojun, Badel 1862
Na MBA-u se nauči da treba težiti izvrsnosti, biti otvoren i raditi timski
[caption id="attachment_394395" align="aligncenter" width="292"]
Kristina Bočak Gojun[/caption]
Nemali broj žena upisuje i završava studij MBA-a, a jedna je od njih i Kristina Bočak Gojun, direktorica marketinga u Badelu 1862.
– Prva važna menadžerska funkcija, ona zamjenice direktora marketinga i razvoja, otvorila mi se u Ledu iste godine kad sam upisala MBA. Nekadašnji je Agrokor kao grupacija, ali i na rizini svih tvrtki kćeri, imao sjajan sustav praćenja ljudskih potencijala i razvoja zaposlenika. Mene je potaknuo na upis poslijediplomskoga studija, što sam sa zadovoljstvom prihvatila – prisjeća se Bočak Gojun.
Na uvodnom predavanju na EFZG-u upozorili su ih da samo trideset posto upisanih kandidata završi studij, no u njezinoj, dvanaestoj generaciji taj se broj popeo na visokih sedamdeset posto.
– Vjerujem da je nekoliko faktora utjecalo na to, no najvažniji su bili istinska suradnja i timski rad koje su promicali voditelji studija. Među onim najvažnijim što sam ondje naučila jest to da treba težiti izvrsnosti, biti otvoren i raditi timski jer multidisciplinarni timovi povećavaju kompeticije organizacije i dižu ukupnu tvrtkinu vrijednost – kaže Bočak Gojun, a kao i svi s kojima smo razgovarali naglašava vrijednost kontakata koje je ostvarila tijekom studija.
Nije zanemariv ni skok u karijeri koji je postigla, vjeruje, zahvaljujući primjenjivom znanju i unaprjeđivanju manenadžerskih vještina koje je stekla na MBA-u.