Ideja osnovnog dohotka napokon postaje respektabilna, iako su prije manje od deset godina njegove pristaše smatrali ‘napušenim hipijima‘, dok su se ‘ozbiljni‘ ljudi rugali na sam spomen ideje. No, danas je među zagovarateljima koncepta sve veći broj vrhunskih ekonomista, poduzetnika i financijera. Vlasti diljem svijeta razmatraju učinak osnovnog dohotka, a neke zemlje su krenule s provedbom pilot projekata, pše Forbes.
MMF jedna je od organizacija koja je postala zagovaratelj uvođenja osnovnog dohotka. U svom posljednjem izvješću naveli su kako bi osnovni dohodak mogao smanjiti nejednakost prihoda, te zaštiti one pojedince pogođene tehnološkim promjenama i globalizacijom. Nejednakost u prihodima između zemalja znatno se smanjila, pogotovo u posljednjih 10 godina, međutim nejednakost rasta prihoda unutar zemalja se povećala.
>>>Sve više tech giganta zagovara uvođenje osnovnog univerzalnog dohotka
Zašto je uopće potrebno smanjiti nejednakost prihoda, jer ako svakoj osobi raste prihod, zašto je onda važno to što nekima prihod raste brže nego drugima? Štoviše, bogatije stanovništvo svoja slobodna sredstva ulaže u korist siromašnijih kojima pružaju bolje plaćeni posao. Međutim program prijenosa sredstava od bogatijih prema siromašnijima s vremenom siromašnima može škoditi umjesto da im pomaže.
Reaganomics
U mnogim zemljama počevši od 1980. godine fiskalne reforme su usmjerene na smanjenje poreznog opterećenja bogatijih koje ih potiče da ulažu svoja sredstva u korist siromašnijih. Takvu politiku popularizirao je američki predsjednik Reagan.
>>>MMF upozorava da dugoročno rastu rizici po globalnu stabilnost
Prosperitet u velikom dijelu svijeta znatno se poboljšao od Reaganova mandata. Ipak, u posljednjih nekoliko godina, prihodi srednjeg staleža u razvijenim zemljama stagniraju, dok prihodi 1 posto najbogatijih rastu. Danas postoje duboke političke krize s obje strane Atlantika koje ugrožavaju globalni rast i prosperitet, stoga nije čudno što je MMF zabrinut zbog porasta nejednakosti.
Okvir za preraspodjelu prihoda
U prvom poglavlju MMF-ova izvješća razjašnjava se način za smanjivanje dohodovne nejednakosti unutar zemalja, a porezi i transfer sredstava zajedno trebali bi služiti kao okvir za preraspodjelu. Presudno je to što porez i transfer u svrhu smanjenja nejednakosti ne bi trebali spriječiti rast, jer ono što preraspodjela čini je rast dohotka onih na dnu ljestvice. Također, u izvješću se spominje da ljudi na dnu piramide imaju tendenciju potrošiti veći dio svog prihoda nego oni na vrhu, što znači da se podizanjem njihovih prihoda može povećati agregatna potražnja i potaknuti rast. Pažljivo izveden transfer može, dakle, povećanjem gospodarskog rasta koristiti svima.
Osnovni dohodak jedna je takva politika koja može smanjiti nejednakost. Ipak, troškovi i koristi te politike još nisu sasvim poznati, a neke zemlje žestoko se protive ideji. Stoga je MMF stvorio ekonomski model za procjenu njegovog potencijala.
Ključna pitanja za zemlje koje razmatraju osnovni dohodak
MMF je države podijelio u tri grupe: (1)Države s minimalnim ili nikakvim sustavom transfera (npr. Egipat i Bolivija), (2) Države sa sveobuhvatnim i progresivnim sustavom (npr. Francuska i Velika Britanija), te (3) Države s nejednakim ili neučinkovitim sustavom (npr. Brazil i SAD). Za svaki skupinu MMF traži odgovore na ključna pitanja poput onog je li u toj državi potrebno uvesti osnovni dohodak, pod kojim okolnostima i kako bi se financira.
MMF stručnu podršku za uvođenje osnovnog dohotka daje državama koje su u prvoj skupini, od kojih mnoge imaju visoku razinu siromaštva. Ipak, u izvješću je navedeno i kako bi osnovni dohodak trebao biti uveden u kombinaciji s drugim reformama kao što je uvođenje progresivnog oporezivanja, te uklanjanje "distorzijskih subvencija".
>>>MMF potvrdio procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini
S druge strane, za zemlje skupine 2 MMF smatra da bi zamjena postojećih transfernih sustava osnovnim dohotkom mogla značiti velike gubitke nekim skupinama, što rezultira višom stopom siromaštva, a to je upravo suprotno učinku koje bi osnovni dohodak trebao imati.
Za zemlje treće skupine uvođenje osnovnog dohotka svojevrsni je izazov jer bi od zamjene neučinkovitog i neadekvatnog sustava transfera osnovnim dohotkom puno ljudi imalo korist, međutim neki postojeći korisnici bi ostali bez beneficija. Za SAD, primjerice, MMF-ov model pokazuje da će ljudi na dnu ljestvice imati više koristi od poboljšanja postojećih programa nego od uvođenja osnovnog dohotka. S druge strane, u Indiji bi osnovni dohodak znatno poboljšao položaj skupina s niskim prihodima u odnosu na dosadašnji program javnog distribucijskog sustava.
Ipak, u Indiji je u posljednje vrijeme znatno obnovljen program, a dužnosnici su uzrujani zbog MMF-ovih stručnjaka koji preporučuju zamjenu programa osnovnim dohotkom. Iz MMF-a uvjeravaju kako je u izvješću osnovni dohodak korišten kao ilustracija koja prikazuje kako bi se moglo zamijeniti postojeće velike i makroekonomski značajne programe koji su neučinkoviti i nepravedni.
>>>Havaji zakonom prepoznali pravo na temeljni dohodak
Preporuka MMF-a da bi za grupu 2 i neke zemlje skupine 3 bilo efikasnije poboljšati postojeće sustave nego ih zamijeniti osnovnim dohotkom ne iznenađuje. Univerzalni paušalni transferi ne mogu jednako učinkovito funkcionirati kao ciljani transferi.
- U ekonomskim okruženjima u kojima nesigurnost posla raste (primjerice zbog poremećaja tržišta rada uzrokovanih tehnološkim napretkom), proširenje dostupnog mehanizma može postati važan cilj politike. Osnovni dohodak mogao bi pružiti stabilan izvor prihoda pojedincima i kućanstvima, te ograničiti utjecaj šokova nezaposlenosti, stoji na kraju MMF-ovog izvješća.