Bujajući trgovinski deficit s Kinom stajao je SAD približno 3,4 milijuna izgubljenih radnih mjesta u razdoblju od 2001. do 2015. godine, pokazalo je najnovije izvješće američkog Instituta za ekonomsku politiku.
‘Velika većina radnih mjesta u proizvodnji izgubljena je u takozvanim industrijama trajnih dobara, visokotehnološkim i kapitalno intenzivnim industrijama koje omogućavaju vrlo dobre poslove sa značajnim koristima u industrijama poput čelika, strojnih alata i elektroničkih uređaja‘, kazao je autor izvješća Robert Scott.
Sve izraženija ovisnost SAD-a o uvozu iz Kine i nepoštene kineske trgovinske prakse također su pridonijele gašenju radnih mjesta u američkom sektoru proizvodnje, na koji otpada gotovo tri četvrtine ukupnog broja izgubljenih radnih mjesta zbog trgovinskog manjka, kaže se u izvješću Instituta za ekonomsku politiku (EPI).
U razdoblju od 2001. do 2015. godine, trgovinski je deficit SAD-a s Kinom više nego učetverostručen, na 483,2 milijarde dolara, navodi se u izvješću toga instituta.
Objava izvješća vremenski se poklopila s najavama novog američkog predsjednika Donalda Trumpa o ukidanju velikog dijela dosadašnjih mjera vezanih za trgovinu, koje krivi za izvoz poslova iz američkog industrijskog sektora, ponajprije u Kinu i Meksiko. Peter Navarro, glavni gospodarski savjetnik predsjednika Trumpa, nebrojeno je puta optuživao Kinu da trgovinskim mjerama koje usvaja izravno potkopava američko gospodarstvo, podsjeća Reuters.
[embed]https://lider.media/aktualno/odlicna-stvar-za-americkog-radnika-trump-povukao-sad-iz-transpacifickog-partnerstva/[/embed]
Sažimanje proizvodnog sektora
Računala i elektronički dijelovi među američkim su sektorima industrije iz kojih je najviše radnih mjesta preseljeno, a prema izvješću Instituta za ekonomsku politiku u tim je sektorima izgubljeno 1,2 milijuna radnih mjesta u promatranom razdoblju.
"Velika većina radnih mjesta u proizvodnji izgubljena je u takozvanim industrijama trajnih dobara, visokotehnološkim i kapitalno intenzivnim industrijama koje omogućavaju vrlo dobre poslove sa značajnim koristima u industrijama poput čelika, strojnih alata i elektroničkih uređaja", kazao je autor izvješća Robert Scott.
Dok podaci američkog ministarstva rada pokazuju da je proizvodni sektor manji no što je bio u siječnju 2009. godine, na vrhuncu financijske krize, kada je na predsjedničku dužnost stupio Barack Obama, od veljače 2010. godine u njemu je otvoreno 800 tisuća radnih mjesta.
Marcus Noland iz Instituta Peterson za međunarodnu ekonomiju (PIIE) odbacuje, pak, izravnu povezanost trgovinskog deficita i izgubljenih radnih mjesta koja se navodi u tome izvješću, nazivajući je bazično netočnom, uz obrazloženje da je SAD trenutno na razini ili blizu pune zaposlenosti unatoč trgovinskom deficitu s Kinom od gotovo 500 milijardi dolara. Kako su proizvođači elektronike selili proizvodnju u inozemstvo, time se broj radnih mjesta u proizvodnji u SAD-u smanjio, ali je poboljšano zapošljavanje u domaćim industrijama dizajna, softvera, oglašavanja i drugim područjima, pojasnio je Noland. Trgovina u osnovi ne uništava radna mjesta niti ih stvara, smatra on, dodajući da ona utječe na strukturu zapošljavanja i na distribuciju poslova.