U četvrtoj industrijskoj revoluciju umjetna inteligencija postaje stvarnost. No u kontekstu robotike i umjetne inteligencije Hrvatska ne stoji baš dobro. Tehnologijska razvijenost neke zemlje uobičajeno se iskazuje faktorom gustoće robota na deset tisuća zaposlenih u odgovarajućim djelatnostima.
− Prema istraživanjima provedenim na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, u Hrvatskoj je instalirano oko 350 robota u proizvodnim djelatnostima. To znači da je faktor gustoće industrijskih robota za Hrvatsku oko 14. Ako se uzme u obzir europski industrijski prosjek, koji iznosi 90, ili pak gustoća robota u susjednim zemljama, npr. u Sloveniji iznosi 100, a u Italiji i Austriji više od 150, onda znači da smo mi ne samo robotski već i tehnologijski zaostali. Tehnologijska zaostalost jedna je od presudnih prepreka gospodarskom razvoju. Ako želimo dostići europski tehnologijski prosjek do 2025. godine potrebno je osigurati eksponencijalni rast robotske primjene s godišnjom stopom od 26 posto – kaže prof. dr. sc. Bojan Jerbić s FSB-a.
Robotizacija proizvodnje bila je značajka treće industrijske revolucije, a danas već govorimo o četvrtoj industrijskoj revoluciji, koju odlikuje umjetna inteligencija. − Dakle, mi već sada zaostajemo prema mjerilima iz prošlosti. Stoga ne treba čuditi da je kod nas teško pronaći primjere primjene umjetne inteligencije u industrijskoj praksi – ističe Jerbić. Ipak, uočava se sve više inicijativa za tehnologijsko unapređenje proizvodnje putem robotske primjene i, što je još važnije, razmatraju se problemi koji podrazumijevaju vrlo napredna rješenja temeljena na primjeni određenih oblika robotske inteligencije, ‘big data‘ i općenito autonomne proizvodnje maloserijske i pojedinačne proizvodnje.
Kada je riječ o preprekama za bolje uključivanje Hrvatske u tokove četvrte industrijske revolucije, Jerbić kao prvi problem vidi pomanjkanje investicijskog potencijala, a onda i znanja. − Male zemlje poput Hrvatske imaju veliku šansu za priključak četvrtoj industrijskoj revoluciji. Svaka revolucija otvara priliku za nove aktere, posebno ova industrijska, koja podrazumijeva uspostavu potpuno novih gospodarskih potencijala, pri čemu činjenica da imate tvornicu sa stogodišnjom tradicijom ne utječe presudno na razvojne mogućnosti. Jesmo li to prepoznali drugo je pitanje – napominje Jerbić.
>>> Industrija 4.0: Umrežene tvornice budućnosti višestruko produktivnije
Jedan od glavnih izazova za bolju uključenost Hrvatske u četvrtu industrijsku revoluciju je brzina širokopojasnog pristupa, gdje smo prema aktualnim podacima na europskom začelju te 67. u svijetu s prosječnom brzinom od oko 8 Mbit/s.
− A upravo je brz i kvalitetan širokopojasni pristup internetu jedan od temeljnih preduvjeta za digitalnu transformaciju gospodarstva te povećanje zaposlenosti, odnosno za razvoj umreženog društva. Zaostajanje u razvoju infrastrukture nije naš jedini problem; obrazovni sustav neprilagođen potrebama suvremenog društva i gospodarstva, pa onda i nedostatak stručnjaka s odgovarajućim kompetencijama na našem tržištu radne snage, možda je još veći strateški izazov – smatra Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle, koja također ističe da se promjene koje sa sobom donosi četvrta industrijska revolucija ne vezuju više isključivo uz masovnu proizvodnju pa u njoj i male zemlje, ako se na vrijeme prilagode, imaju mnogo više šansi za uspjeh, a u njima je i lakše implementirati složene ICT projekte na nacionalnoj razini.
Četvrta industrijska revolucija ne donosi samo napredak u industriji, nego seže u sfere svakodnevnog života. Stvorili smo naviku da su informacije lako dostupne i, što je još važnije, da su dostupne s bilo kojeg mjesta na svijetu. Osim toga, ‘gadgeti‘ su postali toliko tehnološki napredni, u pogledu umjetne inteligencije, da više nije strano zatražiti savjet od ‘stroja‘ ili direktno komunicirati s njime. Industrija 4.0 na istom tragu predstavlja potpuno novi koncept u proizvodnji o čemu će Jerbić i drugi renominirani stručnjaci govoriti na Liderovoj konferenciji 4. industrijska revolucija.